Meeting abstract
PREVALENCIJA DOJENJA U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2020. I 2021. GODINI
Marija Čatipović
; Pedijatrijska ordinacija dr. Marija Čatipović, Bjelovar
Željka Draušnik
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Odjel za primarnu zdravstvenu zaštitu, Zagreb
Mirjana Kolarek Karakaš
; Pedijatrijska ordinacija Mirjana Kolarek Karakaš
Paula Čatipović
; Pedijatrijska ordinacija dr. Marija Čatipović, Bjelovar
Josip Grgurić
; član Akademije medicinskih znanosti Hrvatske
Abstract
Cilj: Poznata je činjenica da se povećanjem stope dojenja na univerzalnu razinu može spasiti 800.000 dječjih života godišnje
u cijelom svijetu i spriječiti dodatnih 20.000 smrti žena od raka dojke svake godine. S obzirom na navedeno, smatramo da je
od velike važnosti pratiti podatke o broju dojene djece. Informatizacija zdravstva, osobito primarne razine, otvorila je mogućnost
evidentiranja, prikupljanja i analize podataka. Svakodnevno, kod obavljanja sistematskih pregleda, liječnici u e-karton
unose podatke o vrsti prehrane dojenčadi i male djece, no trenutno ne postoji mogućnost redovitog prikupljanja i generalne
obrade tih podataka. Nije formiran informatički slog pomoću kojeg bi se pratila prevalencija dojenja. Cilj ovog istraživanja je
bio prikupiti podatke, kojima raspolažemo, o prevalenciji dojenja u Republici Hrvatskoj za 2020. i 2021. godinu.
Metode: Iz baze podataka MCS grupe izdvojeni su podaci o djeci dojenoj 1 mjesec (23 - 35 dana), 3 mjeseca (85 - 95 dana), 6
mjeseci (175 - 185 dana), 9 mjeseci (265 - 275 dana), 12 mjeseci (360 - 370 dana) i 24 mjeseca (725 - 735 dana). Obrađeno je
63.969 zapisa za 25.554 dojenčadi za 2020. godinu i 69.308 zapisa za 26.959 dojenčadi za 2021. godinu.
Rezultati: Do navršenog jednog mjeseca isključivo je dojeno 58,1% novorođenčadi 2020. g. i 56,3% novorođenčadi 2021. g. ,
do navršena tri mjeseca isključivo je dojeno 47,4% dojenčadi 2020. g. i 46,2% dojenčadi 2021. g., do navršenih šest mjeseci
života isključivo je dojeno 9,5% dojenčadi 2020. g. i 9,6 % dojenčadi 2021. g. Dojeno uz dohranu do navršenih devet mjeseci
života bilo je 46,8% dojenčadi 2020. godine i 50,3% dojenčadi 2021. godine. Do navršenih 12 mjeseci života dojeno uz dohranu
bilo je 38,5% dojenčadi 2020. godine i 36,3% dojenčadi 2021. godine. Do navršena 24 mjeseca života dojeno je 7,1%
(2020.) i 6,7% (2021.) djece.
Zaključci: Prema podacima UNICEF-a stopa isključivog dojenja u europskoj regiji je niža od svjetskog prosjeka. Ne možemo
biti zadovoljni trenutnim stanjem isključivog dojenja do šest mjeseci u našoj zemlji (9,6%), ali u Europi ima zemalja s lošijom
prevalencijom isključivog dojenja do šest mjeseci (npr. UK - samo 1%). Podaci o dojenju 12 mjeseci su relativno dobri (37%),
u razini podataka za SAD i Australiju, a nešto bolji od Španjolske. Podaci UNICEF-a o dojenju 24 mjeseca na svjetskoj razini su
čak iznad 50%, ali kada gledamo podatke po državama u razini smo nekih europskih zemalja (Španjolska) pa i nekih kontinenata
(Australija).
Očekivanja UNICEF-a za 2025. godinu su isključivo dojenje 50% (do 2030. godine 67%), dok CDC predviđa dojenje 12 mjeseci
za 56% djece. Za ostvarivanje tih ciljeva bit će potreban niz mjera i aktivnosti. Među mjerama koje bi mogle pridonijeti
značajnom povećanju stope isključivog i ukupnog dojenja ističemo: povećanje inicijacije dojenja unutar prvog sata po rođenju,
osnivanje Referentnog centra za edukaciju o dojenju, implementaciju KOD-a u zakonsku regulativu, organiziranu podršku
dojenju u zajednici i u zdravstvenom sustavu, usvajanje jedinstvenih strukturiranih programa edukacije o dojenju u vrtićima,
školama i fakultetima te kontinuirano praćenje prevalencije dojenja i evaluaciju provedenih aktivnosti.
Keywords
Hrčak ID:
295468
URI
Publication date:
28.10.2022.
Visits: 890 *