Review article

Mit kao antropološka konstanta

Krešimir Šimić orcid.org/0000-0001-9078-7780 ; Faculty of Philosophy, University of Josip Juraj Strossmayer, Osijek, Croatia

Abstract

Novija povijest hermeneutike koja započinje radovima njemačkog teologa F. Schleiermachera svoj vrhunac, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, doživljava krajem 19. st. i početkom 20. st. posebice među protestantskim liberalnim teolozima pri pokušaju demitologizacije svetopisamskih tekstova. Ti su pokušaji odveli u svojevrsni redukcionizam, ali su ipak ostavili za sobom složena hermeneutička pitanja, posebice pitanja o mitu. Narav se mita osvijetlila iz perspektive psihologije (Freud i Jung), antropologije te posebice književnoteorijskog promišljanja modernog i postmodemog romana u kojima je očita sklonost mitu i tzv. mitskoj svijesti, mitskom mišljenju. Uvidjevši da je mit i mitsko mišljenje naprosto antropološka konstanta, došlo se do zaključka da je bultmannovska demitologizacija pogrešna ne samo stoga što odvodi u redukcionizam već stoga što je mit i mitsko mišljenje datost u kojoj čovjek naprosto živi te da se mitovi pojavljuju tamo gdje se na njih nije ni pomišljalo. Istinska se »demitologizacija« događa pri nasljedovanju.

Keywords

mit; mitska svijest; mitsko mišljenje; mitologizacija; hermeneutika; nasljedovanje

Hrčak ID:

27503

URI

https://hrcak.srce.hr/27503

Publication date:

10.2.2004.

Article data in other languages: english

Visits: 4.487 *