Review article

https://doi.org/10.18045/zbefri.2023.1.271

Nemoguće trojstvo zemalja u razvoju – primjer Grčke

Marko Đogo
Dragan Gligorić
Miloš Grujić
Boško Mekinjić

Abstract

Mobilnost faktora proizvodnje od samih početaka teorije optimalnog valutnog
područja (OCA) izdvaja se kao jedan od primarnih mehanizama za postizanje
ravnoteže platne bilance, odnosno održivosti monetarne unije (Mundell kriterijum).
Međutim, postoji značajna kvalitativna razlika između situacija u kojima postoji
monetarna unija zemalja sa sličnim nivoima prihoda i kada postoji monetarna unija
zemalja u različitim razvojnim fazama. Naime, u prvom slučaju mobilnost radne
snage, po pravilu, ima kratkoročne ekonomske efekte, dok u drugom slučaju ima
dugoročniji (negativniji) utjecaj – posebno na dugoročnu agregatnu ponudu (LRAS).
To su doživjele mnoge istočnoeuropske zemlje, koje su nakon propasti komunizma
izrazile želju da postanu dio europskih integracija i monetarne unije. U prethodnom
radu smo postavili tezu o postojanju “Nemoguće trojstvo zemalja u razvoju”. Ovaj
rad nastoji potvrditi valjanost ove teorije. To smo učinili analizirajući događanja u
Grčkoj u periodu (1999-2020). Konkretno, analizira se utjecaj triju varijabli
(fiskalne politike, nivoa društvenog razvoja, nivoa ekonomskih sloboda) na
emigraciju stanovništva u uvjetima monetarne unije i mobilnosti radne snage.
Rezultati koje smo dobili pokazuju da je fiskalna politika u promatranom periodu
bila najznačajniji faktor u objašnjenju migracionih kretanja. Implikacije za zemlje u
razvoju koje trenutno ulaze (poput Hrvatske) ili namjeravaju ući u monetarnu uniju s
razvijenijim zemljama su značajne.

Keywords

nemoguće trojstvo; optimalno valutno područje; migracije; zemlje u razvoju

Hrčak ID:

305141

URI

https://hrcak.srce.hr/305141

Publication date:

30.6.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 386 *