Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.15644/asc57/3/1

Mjerenje debljine dentinskoga zida maksilarnog središnjeg sjekutića u odnosu na stadij razvoja korijena: pilot-studija

Petra Bučević Sojčić ; Department of Pediatric and Preventive Dentistry, School of Dental Medicine University of Zagreb, Croatia
Jasna Leder Horina ; Department of Mechanical Engineering, University North, University Centre Varaždin, Croatia
Tanja Jurčević Lulić ; Department of Applied Mechanics, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb, Croatia
Nina Bočkaj ; 5th year student, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture, University of Zagreb, Croatia
Hrvoje Jurić ; Department of Pediatric and Preventive Dentistry, University Hospital Center Zagreb, Croatia


Full text: english pdf 549 Kb

versions

page 206-215

downloads: 151

cite

Full text: croatian pdf 549 Kb

versions

page 206-215

downloads: 71

cite


Abstract

Cilj: Željela se odrediti prosječna debljina dentinskoga zida (DDZ) maksilarnog središnjeg sjekutića (MSS) potrebna za izradu modela razvoja korijena metodom konačnih elemenata (MKE). Materijal i metode: Pregledano je ukupno 137 intraoralnih periapikalnih rendgenskih slika MSS-a djece u dobi od 7 do 11 godina koje su zatim bile podijeljene u 5 skupina prema stadijima razvoja korijena, a uključivale su stadije u kojima je razvijena jedna polovina korijena zuba (S1), tri četvrtine korijena zuba (S2), više od tri četvrtine korijena zuba (S3), potpuno razvijeni korijen s otvorenim apeksom (S4) te potpuno razvijeni korijen sa zatvorenim apeksom (S5). DDZ je mjeren na trima referentnim (horizontalnim) linijama – 1 mm od apeksa (M), 4 mm od apeksa (L) te na razini cervikalne linije (K). Izmjerena je debljina distalnoga zida dentina (M1, L1 i K1), debljina pulpe (M2, L2 i K2), debljina mezijalnog zida dentina (M3, L3 i K3) i debljina apikalnog otvora (N) u dijagnostičkom softveru Soredex Scanora 5.1.2.4. U statističkoj analizi uspoređene su vrijednosti parametara K, L i M između pojedinih razvojnih stadija (multivarijatna ANOVA) te linearne korelacije između parametara (Pearsonova korelacijska analiza). Sve analize provedene su na razini značajnosti α = 0,05. Rezultati: Parametri L i M statistički su se značajno razlikovali između razvojnih stadija, a za parametar K nisu opažene značajne razlike. Većina korelacija između parametara bila je statistički značajna, a vrijednosti Pearsonova koeficijenta korelacije R > 0,6 smatrane su praktički značajnima. Svi parametri za debljinu dentinske stijenke prema distalno i mezijalno te za debljinu kanala uzajamno su dobro korelirali na svojoj referentnoj liniji (R = 0,46 – 0,68), a nisu statistički značajno korelirali s ukupnom debljinom na svojoj referentnoj liniji (parametri K, L ili M), osim parametra K3 (R = 0,42). Zaključak: Unatoč ograničenjima ove studije, srednje vrijednosti odabranih parametara debljine zubnog korijena za 5 skupina razvojnih stadija gornjega središnjeg sjekutića mogu se koristiti za modeliranje debljine dentinskoga zida.

Keywords

dentinogeneza; sjekutić; korijen zuba; dijete; debljina dentinskoga zida; maksilarni središnji sjekutić; razvoj korijena; analiza konačnih elemenata

Hrčak ID:

308155

URI

https://hrcak.srce.hr/308155

Publication date:

27.9.2023.

Article data in other languages: english

Visits: 380 *