Skip to the main content

Review article

Naravna spoznaja Boga. Osvrt na katoličko i protestantsko stanovište nakon I. vatikanskog sabora

Slavko Platz ; Catholic Faculty of Theology in Djakovo, University of Josip Juraj Strossmayer, Djakovo, Croatia


Full text: croatian pdf 7.541 Kb

page 29-48

downloads: 798

cite


Abstract

U ovom članku obrađuje se odnos vjere i uma u naravnoj spoznaji Boga nakon I. vatikanskog sabora (1869.-70.) i to u katoličkoj i protestantskoj interpretaciji. Sabor je definirao sposobnost uma za naravnu spoznaju Boga. Kasnije papinske enciklike dodavale su da se Boga može ne samo spoznati nego i dokazati naravnim svjetlom razuma. Saborska definicija nalazi uporište u Bibliji Staroga zavjeta (knjiga Mudrosti) i Novoga zavjeta (Pavlova poslanica Rimljanima i dr.). Sabor je smatrao da se definira naravna spoznaja Boga de iure, a to ne znači da se uvijek de facto i događa. Protestantska teologija, posebno Karl Barth (1886.-1968.), odbija mogućnost naravne spoznaje Boga i to iz biblijskih razloga, a ne iz dorađene gnoseološke kritike. Odbacuje analogiju entis, a priznaje samo analogiju fidei. Mi predlažemo drugačije antropološko tumačenje analogije u kojem sloboda u rasponu između ograničenog i apsolutnog dosiže svoj prvotni analogat.

Keywords

naravna spoznaja Boga; I. vatikanski sabor; objava; analogia; sloboda

Hrčak ID:

29012

URI

https://hrcak.srce.hr/29012

Publication date:

15.1.2003.

Article data in other languages: english

Visits: 1.901 *