Professional paper

ANALIZA ZDRAVSTVENOG STANJA MANDARINA U DOLINI NERETVE I MOGUĆNOSTI ZAŠTITE

Luka Mustapić orcid.org/0000-0003-4308-4999 ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection Zagreb *
Krešimir Šimunac orcid.org/0009-0008-4469-3220 ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection Zagreb
Dario Ivić ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection Zagreb
Adrijana Novak orcid.org/0000-0002-4516-0767 ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection Zagreb
Luka Popović orcid.org/0000-0003-4553-2310 ; Croatian Agency for Agriculture and Food, Centre for Plant Protection Zagreb

* Corresponding author.

Abstract

Unazad nekoliko godina primijećeno je pogoršanje zdravstvenog statusa mandarina, osnovne vrste agruma u Hrvatskoj. Uzrok tomu kombinacija je mnogobrojnih čimbenika, od kojih se ističu pojava i širenje narančinog trnovitog štitastog moljca (Aleurocanthus spiniferus Quaintance, 1903), smanjenje i nedostatak dostupnih aktivnih tvari za zaštitu bilja, povećan pritisak ekonomski važnih štetnih organizama te njihova rezistentnost na dopuštene pesticide. Unatoč rekordnu urodu, koji se procjenjuje na više od 60 000 t, proizvodnja mandarina u 2023. godini bila je zbog spomenutih čimbenika nepovoljna i otežavajuća, pa se postavlja pitanje održivosti proizvodnje u budućnosti. U radu su iznesena opažanja monitoringa mandarina u 2023. koji je proveo Centar za zaštitu bilja (HAPIH). U pogledu zaštite bilja ističe se zabilježena pojačana pojava gljivičnih bolesti u fazama razvoja ploda, ponajviše antraknoze plodova (Colletotrichum gloeosporioides (Penz.) Penz. & Sacc.) u voćnjacima te plave truleži (Penicillium italicum (Pers.) Sacc.) u skladištima, zbog čega su gubitci prilikom kalibracije i skladištenja bili značajni. Prema opažanjima stručnjaka i proizvođača oko 6000 t plodova mandarina zbrinuto je kao industrijski otpad, a oko 2000 t plodova zaostalo je na stablu i tlu. Fungicidni tretmani u kasnijoj fazi vegetacije mandarine nisu uobičajena praksa, a za zaštitu plodova pri skladištenju koristi se djelatna tvar imazalil u „drencher” sustavu. Tijekom 2023. stručnjaci Centra za zaštitu bilja (HAPIH) pratili su na mandarinama i osjetljivost skladišnih populacija Penicillium spp. na djelatnu tvar imazalil, uključujući laboratorijsko in vitro istraživanje. Utvrđeno stanje upućuje na potrebu izrade novih strategija i pristupa zaštiti i proizvodnji mandarine u dolini Neretve, što podrazumijeva registraciju i korištenje novih aktivnih tvari drugačijeg mehanizma djelovanja u „drencher” sustavu, kao i uvođenje fungicidnog tretmana u kasnijem ljetnom i/ili jesenskom terminu po potrebi. U radu su istaknuti najvažniji problemi s kojima se susreću proizvođači mandarina u posljednjih nekoliko godina, s posebnim osvrtom na sezonu 2023., te su dana potencijalna rješenja i preporuke.

Keywords

mandarina; integrirana zaštita bilja; rezistentnost

Hrčak ID:

316700

URI

https://hrcak.srce.hr/316700

Publication date:

22.4.2024.

Visits: 468 *