Original scientific paper

https://doi.org/https://doi.org/10.47960/2303-8616.2024.1.9.68

ČIMBENICI STRESA MEDICINSKIH SESTARA U COVID ODJELIMA

Kristina Hanžek orcid.org/0000-0001-7358-9387 ; Clinic for Neurology, University Hospital Centre Zagreb, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Croatia *
Vesna Bratić ; Clinic for Anesthesoiology, Reanimatology, Intensive Care Medicine and Pain Therapy, University Hospital Centre Zagreb, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Croatia
Anita Lukić ; Department of Anesthesiology, Reanimatology and Intensive Care Medicine, General Hospital Varaždin, Ivana Meštrovića 1, 42 000 Varaždin, Croatia
Slobodan Mihaljević ; Clinic for Anesthesoiology, Reanimatology, Intensive Care Medicine and Pain Therapy, University Hospital Centre Zagreb, Kišpatićeva 12, 10 000 Zagreb, Croatia

* Corresponding author.

Abstract

Cilj: Definirati stresore koji na radnom mjestu u COVID jedinicama intenzivne skrbi i
COVID odjelima uzrokuju najvišu razinu stresa kod medicinskih sestara/tehničara i usporediti
stresore između navedenih odjela.
Metode: Za potrebe istraživanja korišten je validiran upitnik o stresorima na radnom mjestu
bolničkih zdravstvenih djelatnika. Upitnici su podijeljeni na 194 medicinske sestre / tehničare
koji rade na COVID odjelima. Upitnik se sastoji od 3 dijela; u prvom dijelu su demografski
podaci ispitanika, drugi dio upitnika sastoji se od 34 pitanja koja opisuju pojedine čimbenike
stresa te su ponuđeni odgovori na skali Likertovog tipa i zadnji dio upitnika sastoji se od 3
pitanja otvorenog tipa na koje ispitanici mogu nadopisati stresore kojima su izloženi, a koji
nisu prethodno spomenuti.
Rezultati: Utvrđene su razlike u razini obrazovanja obzirom na duljinu rada s COVID
bolesnicima, u COVID odjelu su duže radile medicinske sestre/tehničari više razine
obrazovanja, P=0.043. Nisu utvrđene razlike u jačini stresa između medicinskih
sestara/tehničara koje rade u COVID odjelu u odnosu u COVID JIL, P=0.181. Među
čimbenicima koji uzrokuju najvišu razinu stresa su: preopterećenost poslom, neadekvatna
osobna primanja, nedostatan broj djelatnika i svakodnevne nepredvidive i neplanirane
situacije.
Zaključak: Naši rezultati pokazuju da nema razlike u razini stresa između sestara koje rade u
COVID odjelima u usporedbi s medicinskim sestrama koje rade u COVID JIL-u. Zbog visoke
prevalencije stresa među medicinskim sestrama koje rade s COVID bolesnicima potrebno je
pratiti simptome sagorijevanja i pružiti podršku na radnom mjestu. Prema rezultatima našeg
istraživanja, postoji potreba za optimizacijom radnih uvjeta i ulaganjem napora u cilju
smanjenja radnog opterećenja.

Keywords

stres; medicinske sestre; COVID; odjeli

Hrčak ID:

317548

URI

https://hrcak.srce.hr/317548

Publication date:

28.5.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 412 *