Skip to the main content

Original scientific paper

https://doi.org/10.2478/aiht-2024-75-3825

Sindrom izgaranja u odgajatelja djece predškolske dobi u Srbiji

Pavle Piperac ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Humanities, Belgrade, Serbia
Zorica Terzić-Supić ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Social Medicine, Belgrade, Serbia
Aleksandra Maksimović ; University of Kragujevac Faculty of Science, Kragujevac, Serbia
Jovana Todorović ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Social Medicine, Belgrade, Serbia
Svetlana Karić ; Academy of Professional Studies, Department of Studies for Preschool and Nursery Teachers, Šabac, Serbia
Ivan Soldatović ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Medical Statistics and Informatics, Belgrade, Serbia
Smiljana Cvjetković ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Humanities, Belgrade, Serbia
Vida Jeremić-Stojković ; University of Belgrade Faculty of Medicine, Department of Humanities, Belgrade, Serbia
Simona Petričević ; University Hospital Centre Bezanijska Kosa, Belgrade, Serbia


Full text: english pdf 244 Kb

page 116-124

downloads: 139

cite


Abstract

Pedagoški rad, posebice s djecom predškolske dobi, jedno je od najstresnijih zanimanja. Učestalost bolesti povezanih sa stresom veća je među odgajateljima nego u općoj populaciji. Cilj ovoga presječnog ispitivanja, provedenog od listopada 2018. do travnja 2019., bio je ispitati prevalenciju sindroma izgaranja na reprezentativnom uzorku od 482 odgajatelja u Srbiji i s tim povezane čimbenike. Sudionici su ispunjavali upitnik sastavljen od šest dijelova: sociodemografske i socioekonomske karakteristike, karakteristike zdravlja i stila života, karakteristike radnog mjesta i zaposlenja; Kopenhaški upitnik o izgaranju (Copenhagen Burnout Inventory, krat. CBI); Beckov upitnik o depresiji (Beck Depression Inventory, krat. BDI) i Zungova ljestvica za samoprocjenu anksioznosti (Zung Self-Rating Anxiety Scale, krat. SAS). Učestalost ukupnog izgaranja bila je 27,1 %. Učestalost izgaranja na CBI-ju bila je 25,4% za osobno izgaranje, 27,0 % za izgaranje na poslu i 23,4 % za izgaranje povezano s klijentima. Multivarijatna logistička regresijska analiza s ukupnim izgaranjem kao ishodnom varijablom pokazala je da su biti samac/samica (OR: 0,18; 95 % CI: 0,05–0,58), loše ili prosječno zdravlje (OR: 6,05; 95 % CI: 1,05–34,91 odnosno OR: 3,60; 95 % CI: 1,57–8,25), neposjedovanje didaktičkih sredstava/sredstava za igru (OR: 2,71; 95 % CI: 1,21–6,04) te viša ocjena depresije (OR: 1,19; 95 % CI: 1,09–1,29) ili SAS (OR: 1,10; 95 % CI: 1,03–1,18) bili značajno povezani s ukupnim izgaranjem među našim sudionicima. Naše ispitivanje pokazuje zabrinjavajuće visoku prevalenciju sindroma izgaranja među odgajateljima u Srbiji i upozorava na njegovu povezanost s problemima mentalnog zdravlja, depresijom i anksioznošću.

Keywords

Beckov upitnik o depresiji; Kopenhaški upitnik o izgaranju; demografija; dječji vrtić; način života; mentalno zdravlje; Zungova ljestvica za samoprocjenu simptoma anksioznosti

Hrčak ID:

318099

URI

https://hrcak.srce.hr/318099

Publication date:

19.6.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 493 *