Sestrinski glasnik, Vol. 29 No. 2, 2024.
Original scientific paper
https://doi.org/10.11608/sgnj.29.2.2
Stavovi zdravstvenih profesionalaca o odgovoru sustava primarne zdravstvene zaštite Kantona Sarajevo u uvjetima pandemije COVID-19
Zineta Mulaosmanović
orcid.org/0009-0003-4493-6417
; Javna ustanova Dom zdravlja Kantona Sarajevo, Vrazova 11, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
*
Aida Pilav
; Institut za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, Mustafe Pintola 1, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Elmedina Mrkulić
; Pedijatrijska klinika, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Patriotske lige 81, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Suada Branković
; Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Stjepana Tomića 1, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Jasmina Mahmutović
orcid.org/0000-0002-0362-2660
; Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Stjepana Tomića 1, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Hadžan Konjo
; Fakultet zdravstvenih studija Univerziteta u Sarajevu, Stjepana Tomića 1, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina
* Corresponding author.
Abstract
Uvod: Pandemija COVID-19 pokazala je nedostatke zdravstvenih sustava na globalnoj razini, a najveći utjecaj pandemije doživjeli su zdravstveni profesionalci koji rade u izravnom kontaktu s oboljelim pacijentima.
Cilj: Cilj je rada ispitati stavove i mišljenja zdravstvenih profesionalaca koji rade u ruralnim i urbanim područjima Kantona Sarajevo o mjerama zaštite na radnom mjestu, zdravstvenom kadru i organizaciji rada tijekom pandemije COVID-19 od strane nadležnih institucija.
Metode: Ispitani su zdravstveni profesionalci koji rade u urbanim i ruralnim područjima u Kantonu Sarajevo koristeći anonimne anketne upitnike čija je osnova bila check lista za provjeru spremnosti zdravstvenih ustanova za pandemiju COVID-19 koju je kreirala Svjetska zdravstvena organizacija. Kriterij za uključivanje u studiju bio je dobrovoljni pristanak ispitanika da sudjeluju u istraživanju.
Rezultati: Analiza ustanove i spremnosti sustava na COVID-19 pandemiju ukazala je na mnoge nedostatke zdravstvenog sustava u Kantonu Sarajevo. Utvrđen je umjeren rizik kod odgovora zdravstvenog sustava primarne zdravstvene zaštite na području cijelog Kantona, s tim da je značajno veći rizik utvrđen u urbanim dijelovima Kantona. Utvrđena je značajna statistička razlika u ukupnom riziku (p < 0,001). Na skali od 8 do 40, ukupan rizik u urbanim sredinama iznosio je 21,95 (19 – 25), dok je u ruralnim sredinama iznosio 19,3 (16 – 23).
Zaključak: Uvažavanje stavova i mišljenja zdravstvenih profesionalaca koji rade u izravnom kontaktu s pacijentima trebalo bi biti temelj za donošenje odluka u javnoj zdravstvenoj politici. U našoj se studiji, ali i ranije opisanim studijama, uočava pojam adaptabilnosti koji ukazuje na to da se, prema prijašnjim iskustvima, trebaju napraviti korektivne mjere kako bi zdravstveni sustav bio spreman za moguće epidemije i pandemije u budućnosti.
Keywords
primarna zdravstvena zaštita; zdravstveni profesionalci: COVID-19
Hrčak ID:
320093
URI
Publication date:
16.8.2024.
Visits: 350 *