Original scientific paper
https://doi.org/10.15644/asc58/3/6
Istraživanje morfologije kanala korijena trećih kutnjaka u populaciji Bosne i Hercegovine
Aida Džanković
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Amra Mahmutović
; Independent Researcher, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Samra Korać
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Irmina Tahmiščija
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Alma Konjhodžić
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Lajla Hasić-Branković
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Naida Hadžiabdić
; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Oral Surgery, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Abstract
Svrha studije bila je procijeniti morfologiju korijenskih kanala trećih kutnjaka u populaciji Bosne i Hercegovine. Materijali i metode: U istraživanje je uključen 241 ekstrahirani treći kutnjak (105 maksilarnih i 136 mandibularnih). Uzorci maksilarnih trećih kutnjaka (MaxTM) kategorizirani su u deset skupina prema klasifikaciji Alavija i suradnika, a mandibularni treći kutnjaci (ManTM) razvrstani su u šest skupina prema klasifikaciji Gulabivala i suradnika. S pomoću stereomikroskopa s povećanjem od 15 puta analizirani su tip korijenskog kanala u skladu s Vertuccijevom klasifikacijom, prisutnost i položaj lateralnih kanala te međukanalne komunikacije. Rezultati: MaxTM-si imali su tri korijena u 77,13 % uzoraka. Najčešća morfologija bila su tri spojena korijena (33,33 %) i Vertuccijev tip VIII (54,28 % uzoraka u skupini Alavi IV). 60,29 % ManTM-sa imali su dva odvojena korijena (Gulabivalina skupina II i III). Najzastupljeniji u mezijalnom korijenu bili su tip I (41,46 % u skupini II) i tip IV (48,78 % u skupini III), a tip I prevladavao je u distalnim korijenima (91,24 % i 100 % u skupinama II i III, respektivno). Zaključak: Trećim kutnjacima s jednim korijenom obično je morfologija korijenskih kanala povoljnija za endodontski tretman. Suprotno tomu, ako su im korijeni spojeni, često imaju složeniju morfologiju korijenskih kanala.
Keywords
zubna pulpa; umnjak; gornja čeljust; donja čeljust; treći kutnjak, umnjak, korijenski kanal, anatomija, morfologija
Hrčak ID:
321302
URI
Publication date:
11.10.2024.
Visits: 0 *