Original scientific paper

https://doi.org/10.15644/asc58/3/6

Istraživanje morfologije kanala korijena trećih kutnjaka u populaciji Bosne i Hercegovine

Aida Džanković orcid.org/0000-0002-8790-5966 ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Amra Mahmutović ; Independent Researcher, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Samra Korać orcid.org/0000-0001-7842-7299 ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Irmina Tahmiščija orcid.org/0000-0001-5941-2411 ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Alma Konjhodžić ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Lajla Hasić-Branković orcid.org/0000-0002-9489-4943 ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Dental Pathology with Endodontics, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina
Naida Hadžiabdić orcid.org/0000-0003-4808-703X ; University of Sarajevo-Faculty of Dentistry with Dental Clinical Center, Department of Oral Surgery, Sarajevo, Bosnia and Herzegovina

Abstract

Svrha studije bila je procijeniti morfologiju korijenskih kanala trećih kutnjaka u populaciji Bosne i Hercegovine. Materijali i metode: U istraživanje je uključen 241 ekstrahirani treći kutnjak (105 maksilarnih i 136 mandibularnih). Uzorci maksilarnih trećih kutnjaka (MaxTM) kategorizirani su u deset skupina prema klasifikaciji Alavija i suradnika, a mandibularni treći kutnjaci (ManTM) razvrstani su u šest skupina prema klasifikaciji Gulabivala i suradnika. S pomoću stereomikroskopa s povećanjem od 15 puta analizirani su tip korijenskog kanala u skladu s Vertuccijevom klasifikacijom, prisutnost i položaj lateralnih kanala te međukanalne komunikacije. Rezultati: MaxTM-si imali su tri korijena u 77,13 % uzoraka. Najčešća morfologija bila su tri spojena korijena (33,33 %) i Vertuccijev tip VIII (54,28 % uzoraka u skupini Alavi IV). 60,29 % ManTM-sa imali su dva odvojena korijena (Gulabivalina skupina II i III). Najzastupljeniji u mezijalnom korijenu bili su tip I (41,46 % u skupini II) i tip IV (48,78 % u skupini III), a tip I prevladavao je u distalnim korijenima (91,24 % i 100 % u skupinama II i III, respektivno). Zaključak: Trećim kutnjacima s jednim korijenom obično je morfologija korijenskih kanala povoljnija za endodontski tretman. Suprotno tomu, ako su im korijeni spojeni, često imaju složeniju morfologiju korijenskih kanala.

Keywords

zubna pulpa; umnjak; gornja čeljust; donja čeljust; treći kutnjak, umnjak, korijenski kanal, anatomija, morfologija

Hrčak ID:

321302

URI

https://hrcak.srce.hr/321302

Publication date:

11.10.2024.

Article data in other languages: english

Visits: 240 *