Review article

Modernost i klasična sociologija: Ambivalentnost klasične sociološke teorije

Krešimir Žažar orcid.org/0000-0002-6133-8625 ; Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb

Abstract

Veza između modernosti i klasične sociologije osnovni je tematski okvir ove rasprave. U radu se pokazuje da se sociologija kao distinktivna znanstvena disciplina pojavljuje kao odgovor na društvenu krizu s kojom se suočava moderno društvo. Industrijalizacija i političke revolucije dva su osnovna pokretačka mehanizma koja dovode do konstituiranja modernog društva. Stoga se u radu osobita pozornost posvećuje društvenom kontekstu u kojem se pojavljuje sociološka misao. Osim toga, pokazuje se da je sociologija formirana pod utjecajem dvaju suprotstavljenih intelektualnih pravaca. Iako su na klasičnu sociologiju znatno utjecale prosvjetiteljske ideje, ideologija konzervativizma prvim je sociolozima bila temeljni izvor inspiracije. Utjecaj dvaju proturječnih misaonih orijentacija manifestira se u ambivalentnosti klasičnih socioloških teorija. Naime, iako se klasična sociologija kritički odnosi prema diferentnim fenomenima modernog društva, ipak se u potpunosti ne prihvaća konzervativna pozicija jer se smatra da su društveni procesi ireverzibilni pa restauracija prijašnjih društvenih struktura nije moguća niti poželjna. Dvojnost tradicionalnih i modernih vrijednosti prožima cjelokupnu klasičnu sociološku teoriju. U nastavku rada pokazali smo kako se ovaj dualitet očituje u djelima pojedinih izabranih sociologa: Comtea, Spencera, Durkheima, Tönniesa i Webera. Iznimna važnost klasične sociologije i njezina neupitna aktualnost podvlače se u zaključnom dijelu teksta.

Keywords

modernost; industrijalizacija; političke revolucije; prosvjetiteljstvo; antiprosvjetiteljstvo; konzervativizam; paradoks sociologije

Hrčak ID:

31618

URI

https://hrcak.srce.hr/31618

Publication date:

30.9.2008.

Article data in other languages: english

Visits: 9.059 *