Original scientific paper
Biografija kao etika. Istraživanje sukoba između poštovanja i prijezira u svijesti Felixa Mendelssohna
Edward Green
; Manhattan School of Music, New York, NY, U.S.A.
Abstract
Najvažniji i istodobno najosjetljiviji aspekt znanosti o glazbi je odnos između skladateljeva stava spram svijeta i glazbe koju on ili ona stvaraju. Je li u svijesti Felixa Mendelssohna postojala borba - koju nisu razumjeli njegova obitelj, prijatelji i kolege - između nade u povećanje poštovanja prema svijetu i drugim ljudima i težnje da opravda prijezir prema njima? I je li želja da se prepusti neopravdanom prijeziru naškodila ne samo njegovu životu nego i njegovoj glazbi?
"U svakoj osobi postoji predispozicija", napisao je veliki američki filozof Eli Siegel, "da misli da ćemo biti toliko više za sebe koliko zanemarimo vanjski svijet". Umjetnost je u Mendelssohnu proizašla iz želje da ne popusti toj predispoziciji, a bol u njegovu životu od prepuštanja njoj, uključujući i iznenadne napade gnjeva koji su toliko plašili njegove prijatelje i njegovu suprugu.
U Mendelssohnovoj obitelji raspravljalo se o pitanjima vjerskog identiteta, ekonomskih privilegija, nacionalizma i mjesta ženâ u društvu. Sva su ona pridonosila zbrci u pitanju o tome koja je emocija privlačnija, prijezir ili poštovanje? Ovaj se članak usredotočuje na Mendelssohnov odnos s njegovom sestrom Fanny, njegovim učiteljem Carlom Friedrichom Zelterom i njegovim suvremenikom koji ga je najviše uznemiravao - Hectorom Berliozom.
Navedeni problem javljao se za Mendelssohna u svakoj prilici: prepustiti se više ili manje osjećajima; dopustiti snažniju predodžbu o stvarnosti ili se zadovoljiti s nečim ograničenijim. Upravo je ovo pitanje u tehničkom obliku bilo ključno za njegovu umjetnost.
Postavlja se hipoteza u vezi s Mendelssohnovim problematičnim stavom spram vlastite Talijanske simfonije, odnosno njegove nemoći da je shvati kao dovršenu, kojom se sugerira da ga je njegov stid zbog blagosti iskazane vlastitu prijeziru prema Talijanima spriječio da ispravno procijeni vlastito djelo. U okvirima temeljne etike mi ne možemo prihvatiti neispravni prijezir prema svijetu, a da u nekom obliku ne umanjimo vlastitu sposobnost da istinski shvatimo sama
sebe.
U estetičkom realizmu - filozofiji koju je utemeljio Eli Siegel - postavljena je po prvi put metodologija kojom biografi mogu jasno razumjeti središnji etički sukob u životu svake osobe: sukob između prijezira i poštovanja. To razumijevanje omogućit će muzikolozima u budućnosti da pišu dublje i oštroumnije biografije.
Keywords
Hrčak ID:
32562
URI
Publication date:
15.12.2006.
Visits: 1.732 *