Original scientific paper
Usporedba percepcije prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj. Primjena metode semantičkog diferencijala
Ivan Cifrić
; Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb
Tijana Trako
orcid.org/0000-0002-0846-2889
; Faculty of Humanities and Social Sciences, Zagreb
Abstract
Modernizacijski procesi utječu na mijenjanje prirodnog i kulturnog krajobraza u Hrvatskoj. Čovjek nije pasivan u promatranju promjena koje se u krajobrazu odvijaju. Stavlja li se naglasak na objekt percepcije ili subjekt koji krajobraz percipira, vrednovanje krajobraza može biti objektivno ili subjektivno. Rad se bavi subjektivnom procjenom šest različitih tipova krajobraza: prirodni krajobraz (netaknuta priroda) i pet tipova kulturnog krajobraza – ruralno i urbano naselje, tradicionalna i moderna tehnološka intervencija (poljoprivreda; vjetroelektrane), te industrijski krajobraz.
Cilj je bio (1) istražiti vizualni dojam različitih tipova prirodnog i kulturnog krajobraza, (2) utvrditi statistički značajne preferencije ispitanika prema tipu krajobraza, (3) istražiti otkriva li prilagođeni instrument semantičkog diferencijala koncipiranu faktorsku strukturu od četiri dimenzije subjektivne percepcije (estetika, stabilnost, aktivnost i religijska) na svih šest tipova krajobraza, te (4) utvrditi stabilnost faktorske strukture s obzirom na 15 bipolarnih parova pridjeva. Korišten je prigodni uzorak studenata (N=301; 2008) Sveučilišta u Osijeku, Splitu, Zadru i Zagrebu. U statističkoj obradi korištene su metode univarijatne (prosječne vrijednosti i postoci odgovora), bivarijatne (t-test) i multivarijatne statistike (faktorska analiza pod komponentnim modelom uz GK kriterij). Autori zaključuju da: (1) ispitanici najviše preferiraju netaknuti prirodni krajobraz, a najmanje zagađeni industrijski krajobraz; (2) postoje statistički značajne razlike usporedbom prosječnih vrijednosti odgovora ispitanika, gdje ispitanici preferiraju one tipove krajobraza u kojima u nekom obliku nalazimo „prirodnost“ (netaknuta priroda vs. kulturni tipovi krajobraza, ruralni vs. gradski, kultivirani vs. tehnički); (3) prilagođeni instrument semantičkog diferencijala otkriva četiri dimenzije subjektivne percepcije (estetska, stabilnost, aktivnost i religijska) na svih šest tipova krajobraza, te (4) većina (osim četiri) bipolarnih parova pridjeva održavaju stabilnost faktorske strukture. Autori napominju da su rezultati samo indikativnog karaktera za studentsku populaciju.
Keywords
prirodni krajobraz; kulturni krajobraz; percepcija; estetika krajobraza; semantički diferencijal
Hrčak ID:
36579
URI
Publication date:
15.12.2008.
Visits: 3.378 *