Review article
Genetički preinačeni organizmi u hrani – proizvodnja, detekcija i moguće opasnosti
Davor Želježić
Abstract
Prva genetički preinačena (engl. genetically modified - GM) biljka bio je duhan otporan na antibiotike. Dobiven je 1983. godine. No, tek 1996. godine genetički preinačena biljka prvi put se našla u slobodnoj prodaji. Riječ je o rajčici s produljenim trajanjem. Godine 2003. više od 67 milijuna hektara obradivih površina bilo je zasijano GM usjevima. Da bi se proizvela takva biljka, potrebno je iz organizma donora izolirati gen za željeno svojstvo. Tom genu potrebno je dodati promotorsku sekvencu, terminator i gen marker te dobiveni konstrukt ubaciti u biljnu stanicu. U specifičnim uvjetima uzgoja dobivene transformirane stanice potiču se na diobu i izrastaju u čitavu biljku koja u sebi nosi gen za željeno svojstvo. U svrhu utvrđivanja prisutnosti GM organizama u hrani danas se najčešće rabi tehnika lančane reakcije polimerazom (engl. polimerase chain reaction - PCR). No, da bi se ona mogla uspješno primijeniti, potrebno je točno poznavati barem dio sekvence DNS koja je transformacijom ubačena u novonastalu biljku, što katkada može biti ozbiljan problem. Posljednjih dana svjedoci smo žestokih sukobljavanja u vezi sa sigurnosti konzumacije proizvoda koji sadržavaju genetički preinačene sastojke. Kao neki od razloga protiv navode se alergijske reakcije na GM sastojke, njihova toksičnost i opasnost GM organizama za biološku raznolikost i ravnotežu unutar ekosustava. Nedvojbeno je da bi vodeću riječ u ocjeni opasnosti GM organizama trebala imati znanost bazirana na činjenicama, a što nažalost nije uvijek slučaj.
Keywords
alergija; ELISA; otpornost na antibiotike; otpornost na herbicide; otpornost na insekticide; PCR
Hrčak ID:
259
URI
Publication date:
15.11.2004.
Visits: 4.320 *