Review article
Euroazija, energetska suradnja ili konflikt? 3. dio: na(d)metanje projekata za opskrbu naftom i plinom u svjetlu geopolitike
Stevo Kolundžić
; INA d.d., Av. V. Holjevca 10, 10020 Zagreb
Abstract
Izašli smo iz 20. stoljeća s prevladavajućim uvjerenjem o globalnoj premoći neoliberalne ekonomske doktrine. U taj kategorijalni sustav spada i svemoć otvorenog tržišta a koje se odnosi i na energente. Poglavito naftu i plin.
Na samom početku 21. stoljeća činilo se da dostupnost na tržištima nabave nije upitna. Europa ali i SAD su, s dosta entuzijazma, očekivale pouzdanu opskrbu kako iz Rusije, tako i iz Kaspijske regije. Nije trebalo dugo čekati da se ekonomski oporavljena Rusija prestane zadovoljavati dosadašnjom pozicijom u opskrbi. Prepoznajući uvoznu energetsku ovisnost zapada, posebno EU, vješto koristeći svoje prednosti, počinje nametati i uvjete. Uz to, shvaćajući da EU i SAD u Kaspijskoj regiji vide protutežu opskrbe iz Rusije, iza 2005. preuzima inicijativu. S jedne strane nudi nove opskrbne projekte za Europu, a s druge poduzima niz koraka da preko svojih transportnih sustava osigura tranzit nafte i plina iz Kaspijske regije. Kontrolirajući energetske tokove, kontrolira i sve druge uvjete. U pogodnom času zakupljuje višak proizvodnje u zemljama regije, a potom kreće u istovrsni proces u nekim sjevernoafričkim zemljama uz namjere stvaranja plinskog kartela.
Manje zemlje, poput Hrvatske, vide svoju šansu u tranzitu nafte i plina s istoka na zapad, očekujući korist u povećanoj pouzdanosti opskrbe kao i u jačanju geopolitičke pozicije.
Međutim, prijeti realna opasnost da se u nesnalaženju, poglavito u lošim geopolitičkim procjenama, a koje u ovom slučaju zahtijevaju izvrsno poznavanje tehnoekonomske pozadine svakog projekta odnosno rubnih uvjeta izvedivosti projekata, izgubi jedan od najvažnijih i definitivno nenadoknadivih resursa – vrijeme.
Keywords
geopolitika; transport; tranzit; izvlačenje
Hrčak ID:
38920
URI
Publication date:
30.6.2009.
Visits: 3.878 *