Review article

Politička ubojstva novinara u Rusiji

Nataša Ružić ; Odskej za novinarstvo Fakultet političkih nauka Univerziteta Crne Gore

Abstract

International Herald Tribune tvrdi da je ta brojka znatno
umanjena te navodi da 2003. npr. nije ubijeno 13 novinara, kako tvrdi Ruska
federacija novinara, nego njih 36, a 2006. godine 9, a ne 2 novinara. Motivi
ubojstava tih novinara su različiti. Ali, zadržat ćemo se samo na političkim
ubojstvima, zato što nijedno od njih nije razjašnjeno. Na temelju te
činjenice logično se može zaključiti da to nije bilo u interesu državne vlasti.
Međunarodna organizacija Reporteri bez granica svrstava Rusku Federaciju
u jednu od najopasnijih zemalja za novinare.
Prošlo je više od 10 godina od raspada Sovjetskog Saveza, ali ruski
novinari i dalje rade u uvjetima cenzure, nasilja i smrti. Tako je položaj
novinara ocijenila ta ugledna organizacija.
Većina ubijenih novinara kritizirali su državnu politiku, borili se
protiv korupcije, pisali protiv rasizma.
Koordinator Komiteta za zaštitu novinara u Europi i Srednjoj
Aziji, Aleks Lupis u intervju Glasu Amerike izjavio je: « Nažalost, položaj
novinara na području bivšeg Sovjetskog Saveza pogoršava se iz godine
u godinu. Naročito se to odnosi na Uzbekistan i Bjelorusiju. U Rusiji su
praktički svi mediji pod kontrolom Kremlja, nastavljaju se ubojstva novinara,
samocenzura se povećava, što je i razumljivo jer nisu svi novinari spremni da
se suprotstave vlasti. U Rusiji je i sada zvanje neovisnog novinara ozbiljno
ugroženo. Kriminalci znaju da mogu nekažnjeno ubijati novinare.»

Keywords

Rusija; politička ubojstva novinara; senzacionalizam

Hrčak ID:

41349

URI

https://hrcak.srce.hr/41349

Publication date:

1.3.2007.

Article data in other languages: english

Visits: 2.190 *