Review article
Šumarstvo na području Bjelovarsko-bilogorske županije od njezina osnutka do danas
Marinko Prka
orcid.org/0000-0001-8869-1835
; Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Hrvatska
Abstract
Šumarska je služba na teritoriju hrvatske države na različite načine organizirana već početkom XVIII. stoljeća; sredinom toga stoljeća osnivaju se i prve šumarije kao teritorijalne organizacije za gospodarenje šumama. Ukinućem Varaždinskoga generalata 1871. osniva se Bjelovarska županija, čije se postojanje uz određene prekide i promjene može pratiti do današnjih dana. Postojanje i razvoj organiziranog šumarstva na tome području i u tom razdoblju tema je ovoga rada. Na području Bilogorsko-podravske regije osnovane su 1874. Đurđevačka i Križevačka imovna općina, obje sa sjedištem u Bjelovaru, koje su se organizirano bavile šumarskom djelatnošću. U gotovo stoljeće i pol dugom razdoblju sa stanovišta imovinsko-pravnih odnosa i obveza gospodarenja može se razlikovati nekoliko ustrojbenih oblika nadležnosti nad šumama i šumskim zemljištima, odnosno organizacija šumarske službe kao što su imovne općine, državne šume, privatne šume i veliki privatni posjedi te zemljišne zajednice. Na području Bjelovarsko-bilogorske županije u tom se razdoblju izmijenilo šest državno-pravnih uređenja s nebrojenim promjenama zakonskih propisa i vlasničkih odnosa. Dodatnu poteškoću predstavlja činjenica da se tijekom gotovo cijelog tog razdoblja županijske granice (koje su se u povijesti znatno mijenjale) nisu podudarale s teritorijalnim ustrojem šumarske službe. Iz toga se razloga može govoriti o organiziranom šumarstvu navedene regije u proteklih 135 godina, odnosno o šumarstvu Bjelovarsko-bilogorske županije u njezinu povijesnom kontekstu. Šumarska se operativa spomenutog područja, tijekom dugog vremenskog razdoblja, razvijala u okvirima i prema mogućnostima društveno-političkih uređenja i njihovih promjena. U samom početku organiziranog šumarstva te regije glavna specifičnost u organizaciji šumarske operative proizlazi iz postojanja Vojne krajine na području Županije. Preko Hrvatskog šumarskog društva, osnovanog prije više od 160 godina, njegovih glasila (Trudovi, Šumarski list) i Šumarskog učilišta u Križevcima (osnovanog 1860. godine), šumarska je struka i u toj županiji gradila i održala kontinuitet znanstvenog pristupa gospodarenju šumama te obrazovanju i usavršavanju domaćih šumarskih kadrova. Danas šumarstvo čini bitan, ali još nedovoljno iskorišten, dio ukupnih potencijala Bjelovarsko-bilogorske županije. Stalnost u organizaciji šumarske operative tijekom tog razdoblja predstavljaju zauzimanje za stručno i potrajno gospodarenje šumama, njihovu ekološku i općekorisnu komponentu te udio u ukupnom društvenom i gospodarskom razvitku toga kraja. Takvim su nastojanjima i radom na terenu generacije šumara iz cijele Hrvatske, pa tako i iz navedenoga kraja, uspjele sačuvati velik dio šumskih sastojina te se one danas smatraju jednima od najbolje očuvanih, najprirodnijima te najstabilnijima u Europi.
Keywords
Bjelovarsko-bilogorska županija; povijesni razvoj; šumarstvo
Hrčak ID:
42317
URI
Publication date:
15.10.2009.
Visits: 3.334 *