Kinesiology, Vol. 37 No. 1., 2005.
Review article
Vježbati ili ne vježbati u akutnim infekcijskim bolestima gornjih dišnih putova?
Marjeta Mišigoj-Duraković
Zijad Duraković
Bruno Baršić
Abstract
Akutne bolesti dišnih putova vrlo su učestale (više od 65% svih infekcija) i najčešći su uzročnik pobolijevanja i razlog nesposobnosti za rad i tjelovježbu pučanstva, napose u kasnu jesen i u zimskim mjesecima, odnosno u vremenima znatnih promjena temperature okoliša. Akutne se bolesti dišnih putova šire kapljičnom infekcijom, tj. kontaktom s respiratornim sekretima druge osobe koji sadrže virus. Inkubacija je kratka. Razvoju bolesti, napose epidemijama, pogoduju klimatski uvjeti: hladni mjeseci s visokom vlagom u zraku, boravak u jako napučenom prostoru, gustoća, brzina i intenzitet prometa bolesnika, napose u fazi inkubacije i dr. Virus može u dišni sustav dospjeti aerosolom, direktnim i indirektnim kontaktom koji uključuje kontaminirani objekt. Potencijal za širenje infekcije od osobe oboljele od respiratorne infekcije znatan je najmanje 8 dana, a virusi se mogu stvarati i tijekom 2-3 tjedna. Brojni virusi i njihovi brojni serotipovi uzročnici su infekcija gornjih dišnih putova.
Rhinovirusi, kojih ima više od 100 serotipova, odgovorni su za oko 40% infekcija tzv. obične prehlade, s dobro definiranom prevalencijom, napose u jesenjim i proljetnim mjesecima, ali se prehlade mogu javljati i tijekom zimskih mjeseci. Coronavirusi su druga skupina uzročnika tzv. obične prehlade tijekom kasne jeseni, u zimskim i ranoproljetnim mjesecima. Najčešći su uzročnici zimske prehlade. Coxackievirusi i echovirusi uzročnici su infekcija gornjeg dišnog sustava, a potonji mogu biti uzročnicima akutne upale mišića srca (akutnog miokarditisa). Do toga mogu dovesti i adenovirusi, respiratorni sincicijski virus, virus influence, virus parainfluence, Epstein-Barrov virus (koji uzrokuje infektivnu mononukleozu). Imunost je po preboljeloj akutnoj infekciji gornjih dišnih putova kratka pa odrasla osoba preboli 1-6 takvih infekcija godišnje.
Gripa (influenca) se pojavljuje u epidemijama, ali i u pandemijama, zbog čega je treba napose izdvojiti. Uzrokovana je virusom influence. Prenosi se kapljičnom infekcijom s čovjeka na čovjeka. Vrijeme inkubacije je 1-3 dana. Započinje naglo s općim simptomima. Lokalni simptomi nisu napose izraženi. Često protječe poput obične prehlade, no tijek može biti i napose težak s razvojem brojnih komplikacija pred kraj bolesti, kao što su bakterijske superinfekcije, ali i s razvojem upale pluća kao i akutnog miokarditisa s kardiogenim šokom i smrtnim ishodom.
Osobe koje se bave tjelovježbom u periodima intenzivnih treninga češće obolijevaju od infekcija gornjeg dišnog sustava, poput obične prehlade. No osobe koje se bave rekreacijskom tjelovježbom od tih bolesti obolijevaju rjeđe nego tjelesno neaktivno pučanstvo. Funkcija imunološkog sustava se mijenja pod utjecajem dugotrajnog treninga velikog volumena. Događaju se sljedeće promjene: neutrofilija i limfocitopenija, što je uvjetovano povišenom koncentracijom katekolamina u plazmi, kao i hormona rasta i kortizola; povećanje granulocitne i monocitne fagocitoze, ali sniženje neutrofilne fagocitoze u sluznici nosa; smanjenje granulocitne oksidativne aktivnosti; smanjenje učinkovitosti mukocilijarnog sustava nosa; smanjenje citotoksične aktivnosti “stanica prirodnih ubojica”; smanjenje limfocitne proliferacije inducirane mitogenom (što je mjera funkcije T-limfocita); smanjenje odgovora kasne preosjetljivosti; porast koncentracije proupalnih i protuupalnih citokina; smanjenje proizvodnje citokina ex vivo u odgovoru na mitogene i endotoksin; smanjenje koncentracije imunoglobulina A (IgA) u sluznici nosa i u slini. Te promjene upućuju na blago smanjenje imunološke funkcije, prolazno nakon ponovljenog kroničnog iscrpljujućeg napora. Čii se da su mnoge nabrojene imunološke promjene rezultat neuroendokrinoloških promjena: porast razine hormona, broja hormonskih receptora, kao i receptorske osjetjivosti. Za sada nije dovoljno poznat prag opterećenja ispod odnosno iznad kojega tjelovježba štiti, odnosno djeluje nepovoljno.
Osoba koja se bavi vrhunskim sportom, koja se, dakle, podvrgava dugotrajnim treninzima visokog intenziteta, da bi se zaštitila od povećane opasnosti obolijevanja od infekcija gornjeg dišnog sustava, treba: svesti stres svakodnevnog življenja na najmanju mjeru (psihološki stres poznati je modulator imunološke funkcije); koristiti dobro uravnoteženu prehranu s osobitom pozornosti na dostatan unos ugljikohidrata prije, za vrijeme i nakon dugotrajne intenzivne aktivnosti; primjereno unositi vitamine, napose askorbinsku kiselinu (C-vitamin), minerale, glutamine (neesencijalna aminokiselina, čime se može smanjiti stopa proliferacije limfocita); izbjegavati nagli gubitak tjelesne mase; izbjegavati kronični umor i priječiti stanje pretreniranosti; priječiti samoinokulaciju virusa dodirom sluznice nosa i oka; izbjegavati susrete s bolesnim osobama i boravak u napučenom prostoru prije velikih natjecanja; osiguravati dobar redoviti odmor i oporavak tijekom trenažnih ciklusa, kao i kvalitetan i redovit san prije natjecanja; prije zimskih mjeseci (listopad) cijepiti se protiv influence.
U slučaju obolijevanja od obične prehlade, a bez znakova sustavne bolesti, sportaš se može uključiti u trening nekoliko dana nakon prestanka simptoma. Umjereno vježbanje u običnoj prehladi obično nije kontraindicirano. Ako se radi o preboljeloj gripi srednje teške kliničke slike, a koja pro-tječe bez komplikacija, tek nakon 7 dana po prestanku simptoma može se ocjenjivati kada ponovno započeti sa sportskim ili rekreacijskim treningom. Ako se radi o komplikacijama, kao što je upala pluća, nastavak tjelovježbe može se ocjenjivati tek 14 dana nakon nestanka kliničkih simptoma bolesti, po nestanku infiltrata na plućima, normalizaciji bijele krvne slike te normalizaciji sedimentacije eritrocita u prvom satu. U slučajevima obolijevanja od akutnog miokarditisa, vraćanje aktivnostima tjelovježbe može se razmatrati najranije nakon 6 mjeseci, što ovisi o brojnim kliničkim i laboratorijskim parametrima.
Niz komplikacija može biti povezan s akutnim infekcijama gornjih dišnih putova. Iako iznimno rijetke, smrtne su komplikacije u mladih, prethodno zdravih osoba, podvrgnutih iscrpljujućem treningu tijekom akutne virusne bolesti gornjih dišnih putova opisane u svijetu i u nas.
Zaključno se može reći da treba znati prepoznati virusne bolesti gornjih dišnih putova, njihov tijek i možebitne komplikacije. To je važno i zbog odlučivanja o tome kada nakon takve bolesti sportaš ili vježbač može nastaviti s kompetitivnom ili rekreacijskom tjelovježbom, a što treba uvijek pojedinačno ocjenjivati. Tu ocjenu treba donijeti liječnik specijalist u suradnji s kineziologom.
Keywords
Hrčak ID:
4141
URI
Publication date:
1.7.2005.
Visits: 11.377 *