Skip to the main content

Review article

Kultura zidova – prošlost ili kontinuitet? Dolje zid! Živio zid! – 20 godina poslije

Ivan Cifrić ; Faculty of Philosophy, University of Zagreb, Zagreb, Croatia


Full text: croatian pdf 308 Kb

page 721-738

downloads: 1.512

cite


Abstract

U povodu 20. godišnjice pada Berlinskog zida autor problematizira pitanje sociokulturnog značenja »zida«. Padom zida nije kraj zidovima u suvremenom čovječanstvu. U povijesti civilizacija nastajali su različiti zidovi. Na teorijskoj razini polazi od teze da
je u epohi moderne izgrađena »kultura zidova«, a postmoderna nije postavila temelje »kulture bez zidova«, pa se i nakon pada Berlinskog zida nastavlja kontinuitet kulture zidova. Grade se novi zidovi u Europi i svijetu – reproducira se kultura zidova.
Na praktičnoj razini navode se različita značenja pojma zid, odnosno ograničenja, pa se može govoriti o fizičkim, kulturnim, vjerskim, ideološkim, mentalnim, vidljivim i nevidljivim zidovima. Zidovi su u funkcij i razdvajanja i ograničavanja. Pad Berlinskog zida simbolizira kraj državotvorne ideologije, koji za jedne (tranzicijske zemlje) znači slobodu, ali i tegoban kapitalistički i demokratski početak. Za Europu (EU), naročito Njemačku, značio je nastavak ujedinjavanja, ali i otvaranje prostora širenju svjetskog imperija, osobito putem kulturnog imperijalizma. Hrvatska samostalnost nije u neposrednoj
vezi s njegovim padom.

Keywords

Berlinski zid; kultura zidova; sustav; vrjednote; tranzicija

Hrčak ID:

45135

URI

https://hrcak.srce.hr/45135

Publication date:

18.12.2009.

Article data in other languages: english

Visits: 3.372 *