Original scientific paper
Geokemijsko kartiranje i procjena onečišćenja olovom tala na kršu zapadne Hrvatske
Slobodan Miko
; Institute of Geology, Sachsova 2, Zagreb, HR-10000, Croatia
Zoran Peh
; Institute of Geology, Sachsova 2, Zagreb, HR-10000, Croatia
Dragan Bukovec
; Croatian Natural History Museum, Demetrova 1, Zagreb, HR-10000, Croatia
Esad Prohić
; Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb, HR-10000, Croatia
Željko Kastmüller
; Institute of Geology, Sachsova 2, Zagreb, HR-10000, Croatia
Abstract
Istraživano područje pruža se duž oštre geomorfološke granice koja ozačava nagli prijelaz iz mediteranske u hladnu kontinentalnu klimu. Dominantan tip tla čine smeđa tla razvijena na vapnencu i crnice razvijene na dolomitu. Analizirano je 25 elemenata u sitnoj frakciji uzorka (– 63 m). Uzorci su nakon otapanja u smjesi koncentriranih kiselina (HF, HCl, HNO3 i HClO4) podvrgnuti analizi metodom ICP-AES. Rezultati analize tla obrađeni su R-metodom faktorske analize kako bi se utvrdili oblici asocijacija me|u elementima te otkrile i protumačile moguće anomalije koje bi mogle potjecati od atmosferskog zagađenja. Ukupno 75 % ukupne varijabilnosti dobivenog faktorskog modela koncentrirano je u prva četiri faktora od kojih se Pb-Zn-Cd-As-P faktor može povezati s kiselim kišama i atmosferskim zagađenjem. Faktorska karta ove asocijacije elemenata dobro definira klimatsku granicu koja prolazi kroz Nacionalni park »Risnjak« pružajući se dalje prema jugu prema Velebitu. Duž ove regionalne klimatske barijere dolazi do obaranja aerosola nošenih zapadnim vjetrovima od regionalnih (SI Italija), ali i lokalnih (naftna industrija u Rijeci, termoelektrana u Plominu) zagađivača. Pomoću faktorske analize bilo je moguće jasno utvrditi područja zagađena putem zračnih struja. Ukupna koncentracija olova otkrivena na visinama preko 1050 m nad morem iznosi u Nacionalnom parku više od 80 ppm (max = 139 ppm), dok je prosječna regionalna koncentracija 43 ppm. U analizi je primijenjen i stehiometrijski pristup koji se sastoji u modeliranju osnovnih geokemijskih nivoa pomoću linearne regresije između metala i Al s ciljem neutraliziranja utjecaja glinovite komponente, a također i izračun faktora obogaćenja (EF) za olovo. Kao osnova za te izračune korištena su tla otoka Mljeta (78 uzoraka) za koja se pretpostavlja da odražavaju najmanji utjecaj antropogene komponente. U području Nacionalnog parka »Risnjak« približno 20 % uzoraka ima EF vrijednost za Pb višu od 2 (EF > 2), što se može smatrati kao zagađenje, dok čitavo područje zapadne Hrvatske (osim Istre) ima manje od 3 % olovom obogaćenih uzoraka. Svi uzorci s područja Velebita imaju vrijednost EF za olovo unutar područja geokemijskog šuma (EF < 2) pa se može smatrati da je utjecaj atmosferskog zagađenja u tom području manje izražen.
Keywords
kisele kiše; tlo; atmosfersko zagađenje; krš; geokemijski šum; olovo; faktor obogaćenja; Nacionalni park »Risnjak«; zapadna Hrvatska
Hrčak ID:
47231
URI
Publication date:
31.3.2000.
Visits: 2.057 *