Review article
Ekologija i biologija: ekološke implikacije suvremenih bioloških teorija
Tomislav Markus
; Hrvatsi institut za povijest, Zagreb
Abstract
Autor analizira osnovne stavove i ideje prisutne u novijoj evolucijskoj biologiji zadnjih tridesetak godina s ekološkog stajališta. U evolucijskoj biologiji Darwina postojale su tendencije obrane nekih značajnih aspekata moderne civilizacije, poput individualističke kompeticije i agresivne borbe za opstanak, koje su indirektno potpomagale antropocentrički svjetonazor i program "osvajanja prirode". Koncept biološkog progresivizma, koji u čovjeku vidi vrhunac evolucije, također sadrži snažne antropocentričke elemente. Antropocentričku tradiciju u novijoj biologiji zagovaraju E. Wilson, E. Mayr, N. Eldredge, R. Dawkins i drugi, koji podupiru eko-paternalističke koncepcije i "mudro upravljanje" prirodom unutar "prosvijećene" tehničke civilizacije. Ekocentrička tradicija, temeljena na konceptu dubokog vremena i kasne pojave i, do nedavno, beznačajne uloge čovjeka u novije je vrijeme zastupana u Geja-teoriji J. Lovelocka, simbiogenetičkoj teoriji Lynn Margulis, te u stavovima S. Rowea, E. Goldsmitha i drugih biologa bliskih dubinskoj ekologiji. Unatoč različitosti stavova gotovo svi suvremeni biolozi suglasni su u odbacivanju dualizma priroda/kultura, odnosno priznanja ljudske pripadnosti prirodi i značaja bioloških i ekoloških čimbenika za ljudsko postojanje i djelovanje. To je neusuglasivo s modernim mitom o napretku, koji polazi od ljudskog egzempcionalizma i primata kulturne adaptacije, tj. nevažnosti ili sporednosti biologije i ekologije za ljudsko ponašanje.
Keywords
evolucija; evolucijska biologija; ekologija; priroda; (neo)darvinizam; napredak; antropocentrizam; ekocentrizam
Hrčak ID:
47784
URI
Publication date:
15.6.2004.
Visits: 3.176 *