Review article

Izvanepistemološki utjecaj Kuhnove Strukture znanstvenih revolucija

Zoran Kurelić ; Faculty of Political Science, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Abstract

Tekst počinje ocjenom Richarda Rortya da je Kuhnova Struktura znanstvenih
revolucija uz Rawlsovu Teoriju pravednosti najvažnija filozofska knjiga napisana
na engleskom jeziku u XX. stoljeću. Autor smatra da je takva ocjena primjerena,
jer je nemoguće sjetiti se djela iz filozofije ili povijesti znanosti koje
je dramatičnije uzburkalo i nadahnulo javnost kojoj i nije bilo izvorno namijenjeno.
Premda je u svojem djelu Kuhn imao na umu filozofe i znanstvenike
koji se bave prirodnim znanostima, to je djelo bilo izvorište velikih i plodnih
rasprava u kojima su sudjelovali, ili koje nisu mogli previdjeti, antropolozi, sociolozi,
kulturolozi, politolozi, filozofi morala, lingvisti, pravnici i mnogi drugi.
Autor prikazuje neke od Kuhnovih epistemoloških ideja koje su neepistemolozi
kreativno razradili, preradili i rekontekstualizirali. Tekst ima dva dijela.
U prvome autor ukratko prikazuje ključne Kuhnove pojmove izložene u Strukturi
znanstvenih revolucija (paradigma, normalna znanost, revolucija). U drugom
dijelu prikazuje interpretaciju Kuhnove epistemologije Richarda Bernsteina.
Autor se za to tumačenje odlučio zato je što je, po njegovu sudu, Bernstein,
bolje nego ijedan drugi filozof, pokazao kako je upravo pojam nesumjerljivosti
zaslužan za Kuhnov ogroman utjecaj i izvan okvira filozofije i povijesti znanosti.
Autor zaključuje, zajedno s Bernsteinom, kako nesumjerljivost postaje
provorazredna kategorija političkog mišljenja jer se njome pojmovno primjereno
i analitički strogo ističe fenomen uzajamnog razumijevanja koji nadilazi
imperativ odabira neke jedinstvene superiorne znanstvene teorije.

Keywords

epistemologija; znanstvene revolucije; nesumjerljivost; Kuhn; Bernstein

Hrčak ID:

57689

URI

https://hrcak.srce.hr/57689

Publication date:

30.6.2010.

Article data in other languages: english

Visits: 2.752 *