Pregledni rad

UTJECAJ PREKOVREMENOG RADA NA ZDRAVLJE RADNIKA

Marija Zavalić ; Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Više od 13 % radnika u zemljama Europske unije radi prekovremeno, a tek u zadnjih desetak godina, za razliku od ranije, prekovremeni rad je ograničen do najviše deset sati tjedno. Mnogobrojnim studijama utvrđeno je da radnici koji rade prekovremeno češće od drugih radnika iste dobi i spola imaju stres na radu. Kao posljedice stresa češće su nesanice kod radnika, češće obolijevaju od akutnog srčanog ili moždanog infarkta, češće imaju povišeni tlak, češće obolijevaju od šećerne bolesti tipa II, češće imaju povišenu tjelesnu masu, nerijetko su i pretili, imaju povišen kolesterol i masnoće u krvi. Kod ovih radnika ranije dolazi do oštećenja sustava za kretanje, osobito vratne i/ili slabinske kralježnice. Osim toga, nezdravo se hrane, a veći broj ih puši i konzumira alkohol. Oni su radnici koji češće od drugih radnika dolaze na posao i kada imaju zdravstvene tegobe (prezentizam). Rezultat svega je raniji odlazak ovih radnika u mirovinu, što osim smanjene kvalitete njihovog života iziskuje i velike troškove koje države imaju zbog preranog odlaska u mirovinu. Sve ovo zahtijeva poseban napor tima za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu. Ove radnike treba educirati o štetnom utjecaju prekovremenog rada te zajedno s poslodavcem raditi na prevenciji bolesti vezanih uz rad.

Ključne riječi

prekovremeni rad; zdravlje; čimbenici rizika; edukacija

Hrčak ID:

104719

URI

https://hrcak.srce.hr/104719

Datum izdavanja:

2.7.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.254 *