Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11608/sgnj.2014.19.022

Motivi upisa i očekivanja studenata Sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva nakon završetka studija

Valentina Mrnjec ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za neurologiju, Kišpatićeva 12, 10000 Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 142 Kb

str. 95-102

preuzimanja: 1.243

citiraj


Sažetak

Cilj: Cilj je istraživanja ispitati motive upisa i očekivanja studenata nakon završetka Sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Metoda: Za svrhe istraživanja konstruiran je originalni anketni upitnik, koji sadržava
15 pitanja, a odgovori se vrednuju prema Likertovoj bodovnoj skali. U
istraživanje je uključeno 113 ispitanika. Svi ispitanici bili su studenti Sveučilišnog diplomskog studija sestrinstva pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ukupni broj upisanih studenata u akademskoj godini 2011/12. bio je 63, a u istraživanje je uključeno 56 ispitanika [46 žena]. U akademskoj godini 2012/13. ukupni broj upisanih studenata bio je 62, a u istraživanje je uključeno 57 [51
žena] ispitanika. Od ukupnog broja upisanih studenata u dvije akademske godine, tj. od 125 studenata, u istraživanje je uključeno 113 ispitanika [90%]. Starosna dob ispitanika bila je od 23 do 59 godina. Rezultati: Iznalazi se da se ispitanici najviše djelomično slažu da je pronalazak boljeg posla bio motiv za upis na studij [46,4% ispitanika prve generacije; 40,4% druge generacije]. Poslije završetka studija iznalazi se da je ispitanicima najvažnije postignuće dobivanje akademskog zvanja [91,1% prva generacija; 93,0% ispitanika druge generacije]. Povećanje osobnog dohotka kao vodeći motiv
upisa verificiran je kod 16,1% ispitanika generacije 2011/12. te kao važan, ali ne i vodeći motiv kod 35,7% ispitanika. Kod ispitanika generacije 2012/13. treće mjesto po važnosti povećanje je osobnog dohotka, a zabilježeno je kod 43,8% ispitanika. Znatna razlika iznalazi se između ispitanika obiju generacija studenata u stavu da će nakon završetka studija obavljati svakodnevne radne aktivnosti
na mjestu rada za koje je predviđeno i potrebno imati sveučilišni stupanj obrazovanja. U generaciji 2011/2012 podjednako su zastupljeni stavovi potpuno se slažem, slažem se i djelomično se slažem [28,6%; 26,8%; 23,2%]. U generaciji 2012/2013. najzastupljeniji je odgovor djelomično se slažem [42,1%]. Poslije
završetka studija u objema generacijama, iznalazi se različit stupanj interesa za obavljanje radnih zadataka u procesu nastave, struci, znanosti i mogućnostima rada u željenom području. Kod ispitanika generacije 2011/2012. verificira se najznačajnija mogućnost rada u nastavi. U ženskih ispitanika u generaciji 2012/2013. verificira se najviši stupanj zainteresiranosti za rad u nastavnom procesu, a kod muških ispitanika za radom u nastavi i struci. Poslije završetka
studija iznalazi se da 87,5% ispitanika generacije 2011/2012. i svi ispitanici generacije 2012/2013. ne žele napustiti RH. Nastavak obrazovanja na doktorskom studiju iznalazi se u 69,6% ispitanika generacije 2011/2012. i 71,9% ispitanika generacije 2012/2013.
Rasprava: Visok stupanj zainteresiranosti ispitanika za nastavak obrazovanja na doktorskom studiju važan je pokazatelj za potrebu i opravdanost osnivanja doktorskih-sestrinskih studijskih programa u Republici Hrvatskoj.

Ključne riječi

Sveučilišni diplomski studij sestrinstva; motivi upisa; očekivanja; Hrvatska

Hrčak ID:

124514

URI

https://hrcak.srce.hr/124514

Datum izdavanja:

6.7.2014.

Posjeta: 2.855 *