Izvorni znanstveni članak

GOVORNA METAFORA/SLIKOVITOST GOVORA

Branko Vuletić ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Motiviranosti jezičnog, govornog i pjesničkog znaka razlikuju se po smjerovima djelovanja: (1) jezična motiviranost prirodna je, nužna veza između označitelja i označenog; (2) govorna motiviranost poistovjećivanje je označitelja i označenog; (3) pjesnička motiviranost proistječe iz konteksta, te pokazuje motivirane veze unutar pjesničkog teksta: ove veze mogu biti glasovno ili govorno motivirane. Govorna i pjesnička motiviranost razlikuju se od jezične i po tome Sto obje uključuju cjelinu, a ne izolirane elemente. Govor je uvijek cjelovit, globalan, čak i u svojim najmanjim dijelovima. I najmanji dio govora uvijek sadrži globalnu govornu formu - skup vrednota govornog jezika. Glasovne ili govorne veze koje se ostvaruju unutar pjesničkog teksta ne samo da pokazuju motivirane odnose unutar teksta, već i uspostavljanjem tih odnosa afirmiraju tekst kao cjelinu. I glasovna i govorna metafora jasno svjedoče da nema pjesničke riječi, već da postoji samo pjesnička sintaksa. Glasovna metafora materijalno je, motivirano povezivanje različitih sadržaja, govorna metafora slikovito je, motivirano prikazivanje sadržaja.

Ključne riječi

jezični znak; motivirani znak; metafora; pjesništvo; glasovni simbolizam

Hrčak ID:

174807

URI

https://hrcak.srce.hr/174807

Datum izdavanja:

1.3.1997.

Posjeta: 1.417 *