Prethodno priopćenje

Biblijski modeli dijaloga i pomirenja. Novozavjetna perspektiva

Mario Cifrak ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Autor polazi od glagola διαλέγομαι u Novom zavjetu te pronalazi da se on javlja u evanđelju, djelima (apostolskim) i poslanicama, odnosno homiliji (Heb). U Markovu evanđelju dijalog vode Dvanestorica a Isus zna o čemu oni govore (usp. Mk 9,34). Djela apostolska dijalog povjeravaju Pavlu kao apostolu Židova i pogana, kada je u pitanju kerigma, a s kršćanima govori u službi riječi (usp. Dj 17,2.17; 18,4.19; 19,8.9; 20,7.9; 24,12.25). Autor tzv. Poslanice Hebrejima dijalog vodi sa Starim zavjetom kao Pismom kršćana (usp. Heb 12,5). Stoga je autoru Pismo (LXX) centralna osnova teološkog razmišljanja. U njemu nalazi Božju uputu koja nadilazi vremena, obećanja koja naviještaju Sina, prikaz spasenja i upozoravajuće riječi onima koji pokušavaju izbjeći Božju riječ. Judina Poslanica koristi se apokrifnom tradicijom, koja je dio židovske pa time i judeokršćanske tradicije (usp. Jd r. 9). Cilj dijaloga je miran suživot u kršćanskoj zajednici (usp. Mk 9,50; Heb 12,11; Jd 2) te tako mirotvorno prezentirati kršćanstvo prema Rimskom Carstvu (usp. Dj 24,2).

Ključne riječi

dijalog; pomirenje; evanđelje; Djela apostolska; poslanice

Hrčak ID:

190460

URI

https://hrcak.srce.hr/190460

Datum izdavanja:

12.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.675 *