Izvorni znanstveni članak

GLOBALIZACIJSKO BRISANJE – ZA ILI PROTIV?

Antun ŠUNDALIĆ

Sažetak

Globalizacijski fenomen ima svoju dugu prošlost, a u posljednja
dva stoljeća možemo govoriti o najmanje dva shvaćanja globalizacije.
Dok je, na primjer, XIX. stoljeće globalizaciju živjelo kao
sociokulturni fenomen u kojemu središnje mjesto imaju čovjek
kao radna snaga, migracije potaknute industrijalizacijom te
materijalni resursi, krajem XX. stoljeća globalizacija je tehničko-
tehnološki fenomen koji je određen tehnološkim mogućnostima
i njima proizvedenim potrebama umrežavanja svijeta politički,
gospodarski, vojno i kulturno. U tom drugom značenju živi današ
nji svijet. Internacionalizirana politika, korporacijski menadžment,
mekdonaldizirana kultura – ključna su obilježja suvremenoga
kapitalizma koja se podvode pod globalizacijske procese
izgradnje novoga svijeta. U njemu, pak, postoje "graditelji" i
"ugrađeni". Kod ovih drugih stvoren je strah od nestajanja,
brisanja – posebice nacionalnog i kulturnog. Hrvatskom društvu
nije nepoznata ova tema straha za nacionalno pred globalizacijom.
Kod jednih se ona manifestira kao zabrinutost zbog
sporoga ulaženja u europske i svjetske integracije, kod drugih
kao briga za očuvanje nacionalnoga i lokalnog (kulture i
tradicije, ali i političkih ingerencija). Mogu li diskusije hrvatskih
"globalista" i "skeptika" pomoći pronalaženju funkcionalnih ekvivalenata
zaštite nacionalno-kulturne razine, ili one nužno završavaju u politikantskom
etiketiranju europejaca i tribalista? Ovim
se člankom autor želi priključiti traženju odgovora, ali ne s namjerom
opredjeljivanja za jednu od strana, već s namjerom opravdavanja
postojanja toga razilaženja.

Ključne riječi

Hrčak ID:

19694

URI

https://hrcak.srce.hr/19694

Datum izdavanja:

30.6.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.527 *