Pregledni rad

Opstrukcijska apneja tijekom spavanja, anestezija i dišni put; kliničke dileme i osvrt na najnovije smjernice

MLADEN CAREV orcid.org/0000-0003-2209-9331 ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje,Split, Hrvatska, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za anesteziologiju i intenzivnu medicinu,Split, Hrvatska
ZORAN ĐOGAŠ orcid.org/0000-0003-3138-3887 ; Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Zavod za neuroznanost, Centar za medicinu spavanja, Split, Hrvatska
ŽELJKO NINČEVIĆ orcid.org/0000-0001-9087-1368 ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje,Split, Hrvatska, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za anesteziologiju i intenzivnu medicinu,Split, Hrvatska
SANDA STOJANOVIĆ STIPIĆ ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje,Split, Hrvatska, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za anesteziologiju i intenzivnu medicinu,Split, Hrvatska
NENAD KARANOVIĆ ; Klinički bolnički centar Split, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje,Split, Hrvatska, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Katedra za anesteziologiju i intenzivnu medicinu,Split, Hrvatska

Sažetak

Cilj ovoga preglednog članka je objasniti anesteziološki pristup bolesnicima s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (engl. Obstructive Sleep Apnea, OSA), prikazati rezultate najnovijih istraživanja i osvrnuti se na nedavno objavljene smjernice i preporuke. OSA je najčešći poremećaj disanja vezan uz spavanje. Smatra se da je OSA sustavna bolest s više raznih fenotipova i patofi zioloških mehanizama. Dokazano je da bolesnici s OSA-om imaju znakovito povećanu incidenciju perioperacijskih komplikacija, a osobito onih vezanih za održavanje dišnoga puta. Bolesnici s OSA-om osjetljivi su na konvencionalne anestetike i sedative, osobito na opioide. Stoga, u ovih bolesnika kad god je moguće treba primijeniti lokoregionalne tehnike. Među kirurškim bolesnicima izrazito je visoka prevalencija OSA-e, a veliki broj bolesnika je prijeoperacijski nedijagnosticiran. Defi nitivna dijagnoza OSA-e moguća je jedino polisomnografi jom, koja nije uvijek dostupna. Stoga se danas sve više preporuča uporaba raznih validiranih prijeoperacijskih testova i upitnika (STOP, STOP-BANG, Berlin, ASA, P-SAP) koji zadovoljavajuće koreliraju s poslijeoperacijskim ishodima i pomažu u prijeoperacijskoj stratifi kaciji rizika. Veliki napredak su i smjernice Američkog udruženja anesteziologa iz 2014. godine, te preporuke Američkog udruženja za anesteziju i medicinu spavanja iz 2016. godine. Novije smjernice doimaju se praktične, jer svrstavaju bolesnike u tri skupine: 1) bolesnici s dijagnosticiranom OSA-om, koji se pridržavaju liječenja pozitivnim tlakom (engl. Continuous Positive Airways Pressure, CPAP), 2) bolesnici s dijagnosticiranom OSA-om, koji odbijaju ili se slabo pridržavaju liječenja CPAP-om, te 3) bolesnici pod sumnjom na OSA-u. Te smjernice po prvi puta navode i defi niraju termin nekontrolirane sustavne bolesti. Nadalje, taj novi strukturirani pristup daje jasne preporuke uz već nazočne smjernice ASA iz 2014. godine.

Ključne riječi

opstrukcijska apneja tijekom spavanja; upitnik; kirurgija; komplikacije; dišni put; smjernice

Hrčak ID:

209065

URI

https://hrcak.srce.hr/209065

Datum izdavanja:

18.11.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.710 *