Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Preliminarni rezultati parazitološke pretrage izmeta čagljeva s poluotoka Pelješac

Miljenko Bujanić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Snježana Lučinger ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Iva Štimac ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Franjo Martinković ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Magda Sindičić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Krešimir Severin ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Tatjana Živičnjak ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Dean Konjević orcid id orcid.org/0000-0002-8584-9825 ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska
Nikica Šprem ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 338 Kb

str. 101-108

preuzimanja: 399

citiraj


Sažetak

Čagalj (Canis aureus L.) je divlji pripadnik porodice pasa te autohtona divljač jugoistočne i srednje Europe, a u Hrvatskoj naseljava i mediteranski i kontinentalni dio, uz stalni porast brojnosti. U ovom istraživanju ispitivani su uzorci izmeta čagljeva s odlagališta otpada na rubnom dijelu grada Trpnja na Pelješcu, gdje se čagljevi uobičajeno hrane hranom antropogenog podrijetla. Parazitološkim pretragama izmeta utvrdili smo invadiranost u 75% istraživanih uzoraka, pri čemu je
u svim pozitivnim uzorcima utvrđena prisutnost jajašaca oblića. U najvećem broju slučajeva pronašli smo jajašca strongilidnog tipa (60,71%), dok smo jajašca oblića Toxocara canis i Trichuris vulpis ustvrdili u 14,29% i 10,71% uzoraka. Jajašca Capillaria aerophila i Strongyloides spp. smo ustvrdili u 3,57% uzoraka. U istom postotku smo ustvrdili i oociste Eimeria spp., koje su najvjerojatnije pasivno unesene u probavni sustav. Dobiveni rezultati, a posebice izostanak trakavica kao inače redovitog nalaza u čagljeva, upućuju na promjenu u prehrambenim navikama i hranjenje hranom antropogenog podrijetla, što pogoduje invadiranosti parazitima s izravnim ciklusom razvoja. Za potvrđivanje ove pretpostavke neophodno je proširiti istraživanje na druge dijelove poluotoka (naglasak na prirodnoj ishrani čagljeva) i na druga godišnja doba.

Ključne riječi

čagalj; paraziti; poluotok Pelješac; koprologija

Hrčak ID:

222016

URI

https://hrcak.srce.hr/222016

Datum izdavanja:

16.3.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.301 *