Izvorni znanstveni članak
Problematika pravokutnih i elipsoidnih zemunica kod Slavena
Peter Šalkovský
; Archeologický ústav SAV, Nitra, Slovensko
Sažetak
Zemunice elipsoidnog i pravokutnog tlocrta predstavljaju manjinski oblik nastambi ranog srednjeg vijeka na prostorima srednjoistočne Europe, naseljenih naročito Slavenima. Njihovo prostorno širenje, tipologija, funkcionalne i genetičke interpretacije, teme su arheoloških rasprava. Najstarije se pojavljuju već u slavenskim kolonizacijskim migracijama, kako kod sjeverozapadnih Slavena, tako i u Karpatskoj kotlini. U narednim stoljećima (8.-9.) pojavljuju se u još manjem broju, naročito u potplaninskim regijama, ali samo rijetko kao jedini ili glavni tip nastambe. Izrazitom, ali također ne masovnom pojavom, smatraju se i veoma dugi i uski objekti, često u kombinaciji s glinenim pećima. Objekte, naročito u sjevernim zonama, možemo smatrati izrazom manjinske građevinske kulture sjeverozapadnih Slavena u razdoblju njihovih premještanja. Ako se na istom naselju pojavljuju u manjem broju, zajedno s četvrtastim zemunicama, može se razmišljati i o drugom socijalnom statusu i etničkom podrijetlu njihovih graditelja. Vrijedi to naročito za objekte koji se pojavljuju u mješovitim slavensko-avarskim zonama ili naseljima vojnog karaktera. Rekonstrukcije izgleda građevina pretpostavljaju smještaj strehe izvan jama kako bi se bitno povećala ploha interijera. Pravokutna jama očito je bila samo središnji, najfrekventniji dio nastambe, oko kojeg su mogli biti rašireni ležajevi i prostori za odlaganje. Kuće su vjerojatno imale samo nekakav šatorast oblik, s krovom naslonjenim na zemlju ili učvršćene strehe na niski okvir brvnare. Ako postoje indicije da je neukopani dio površinom znatno prelazio ukopani, vjerojatna je rekonstrukcija građevine kao nadzemne kuće s ukopanom jamom za ognjište.
Ključne riječi
elipsoidne i pravokutne stambene zemunice; rani srednji vijek; 6.-9. stoljeće; Slaveni; srednjoistočna Europa
Hrčak ID:
25736
URI
Datum izdavanja:
9.7.2008.
Posjeta: 4.187 *