Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/yk3jwhx2w9
Pulski egzil Rasparagana, kralja sarmatskih Roksolana
Robert Matijašić
orcid.org/0000-0002-0140-7617
; Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Pula Hrvatska
Sažetak
Dva nadgrobna natpisa iz Pule svjedoče o boravku u gradu, u 2. stoljeću,
roksolanskoga kralja Rasparagana i njegova sina Peregrina. Roksolani su sarmatski
narod posvjedočen na ušću Dnjepra i Volge u 2. – 1. stoljeću pr. Kr., koji
se tijekom 1. stoljeća pr. Kr. preselio na područje između ušća Dunava i Dnjestra,
te je tako došao u doticaj s granicom rimske države. U doba Flavijevaca
u više su navrata upadali u Meziju, a za Trajanova Prvog dačkog rata bili su
saveznici Dačana. U Drugom dačkom ratu bili su neutralni i za to su od Trajana
dobivali godišnju naknadu. Kad je na prijestolje došao Hadrijan, pobunili
su se, pa je car pregovarao s njihovim kraljem i ponovo uspostavio mir. Pulski
natpisi svjedoče o roksolanskom kralju Rasparaganu, rimskom građaninu (P.
Aelius R.), koji je tamo imao sina oženjenog Atijom Procilom. Vrlo je vjerojatno
da je Rasparagan bio prvak Roksolana s kojim je Hadrijan pregovarao, ali iz
nekog je razloga morao napustiti svoj narod i skrasiti se u Puli, gdje je njegov
sin postao punopravni rimski građanin. Epizoda svjedoči o postupcima Rima
s nekim barbarskim plemenima uz rimsku granicu, o horizontalnoj i vertikalnoj
pokretljivosti rimskih društvenih struktura te o otvorenosti rimskoga
društva.
Ključne riječi
antička Istra; antička Pula; Roksolani; Rasparagan
Hrčak ID:
257362
URI
Datum izdavanja:
10.5.2021.
Posjeta: 1.646 *