Izvorni znanstveni članak

Husserlova fenomenologija svijeta života i Hegelova Fenomenologija duha kao dva najznačajnija filozofska puta moderne

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatskaa

Sažetak

Polazeći od Hegelova objašnjenja načelnog razlikovanja antičkoga i novovjekovnog “načina studija” i stjecanja zbiljskoga znanja, autor pokazuje da Hegel i Husserl, svaki na svoj način filozofiranja, nastoje ne samo oko povezivanja antičke supstancijalnosti i novovjekovne subjektivnosti nego i oko produbljivanja, a time i ukidanja jednostranosti, kako antičke tradicije mnogolikosti “des sinnlichen Daseins” tako i novovjekovne “apstraktne forme”, predočavajuće subjektivnosti. “Zbiljsko znanje” kao ozbiljenje i “oduhovljenje” onoga općeg, kod Hegela završava sa “Selbstbewusstsein”, a kod Husserla s “phänomenologisches Residuum”, te predstavlja “das Feld einer neuen Wissenschaft” koju Husserl naziva “die Phänomenologie der Lebenswelt”, a Hegel “die Phänomenologie des Geistes”. Hegel i Husserl razvijaju zbiljsko znanje u “obliku znanosti” koja se kao “Wissenschaft von der Erfahrung des Bewusstseins” razlikuje, kako od dogmatske metafizike tako i od empirizma i pozitivizma pojedinačnih znanosti. “Erfahrung” se tu ne reducira na osjetilna iskustva, nego ono kao izviranje “des neuen wahren Gegenstandes” predstavlja također i iskustvo ljudskoga mišljenja i poimanja. Time se već kod Hegela nagovještava rehabilitiranje različitih vrsta i načina istinskoga znanja koje je svojevremeno razradio Aristotel u svojoj Nikomahovoj etici. Autor posebno ističe značenje praktičnoga znanja, što ga razvija i Hegel u svojoj filozofiji objektivnog duha, a u Fenomenologiji duha, posebno u “Geist-Kapitel”, i to ne kao neka metafizička određenja koja bi iz praktične filozofije Hegel preuzeo u spekulativnu filozofiju, nego radi razvijanja mogućnosti duha kao “običajnosne zbiljnosti” u povijesnom svijetu i njegove vlastite povijesne “logike”. Ta svojevrsna logika Fenomenologije duha razlikuje se od kasnije Znanosti logike kao metafizike. Dok ova predstavlja mišljenje svijeta prije stvaranja svijeta, Fenomenologija duha omogućuje praktičnu filozofiju samoga povijesnog svijeta života i zahtijeva razvitak različitih vrsta znanja, a među njima posebno modernih duhovnih znanosti, primjereno suvremenoj zbiljnosti i svjetskoj povijesti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

26847

URI

https://hrcak.srce.hr/26847

Datum izdavanja:

15.2.2001.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.551 *