Sažetak sa skupa
POREMEĆAJ RASTA I RAZVOJA USLIJED KRONIČNE BUBREŽNE BOLESTI – PRIKAZ SLUČAJA
Kristina Tušek
; Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije, Dr. Mirka Crkvenca 1, Krapina
Martin Ćuk
; Klinika za pedijatriju, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Ulica Vjekoslava Klaića 16, Zagreb
Sažetak
Cilj: Kronična bubrežna bolest (KBB) stanje je u kojem bubrezi postupno i nepovratno gube sposobnost održavanja homeostaze
u organizmu. Dijagnoza KBB-a se postavlja padom glomerularne fi ltracije (GFR) ispod 60 mL/min/1,73 m2 ili uz uredne
vrijednosti GRF-a, ali uz prisutna strukturna oštećenja bubrega ili uz nazočnost funkcijske abnormalnosti bubrega u oba slučaja
u trajanju od najmanje tri mjeseca (kriterij trajanja se ne primjenjuje u dojenčadi mlađoj od tri mjeseca). KBB se kategorizira
u pet stupnjeva (G1-G5) temeljem vrijednosti GFR-a, gdje GFR<15 mL/min/1,73 m2 predstavlja kronično bubrežno zatajenje
(G5), što se ne primjenjuje u djece mlađe od dvije godine, zbog brzih i dinamičnih promjena u bubrežnoj funkciji u tom
razdoblju. Ovisno o stupnju javljaju se brojne komplikacije među kojima su acidobazni i elektrolitski disbalans, anemija, metabolička
bolest kostiju, niski rast, hipertenzija i druge. Cilj je ovoga rada prikaz pacijenta s dijagnozom kroničnog bubrežnog
zatajenja uz praćenje poremećaja rasta i razvoja.
Metode: Dječak je prvi puta hospitaliziran na Odsjeku nefrologije u prosincu 2019. godine u dobi od 12 godina i četiri mjeseca
na daljnju obradu zbog slučajno otkrivenih povišenih vrijednosti arterijskoga tlaka i povišenih vrijednosti kreatinina. Radilo
se o dječaku uredne dosadašnje anamneze koji je od uvijek bio nižeg rasta i tjelesne mase u odnosu na vršnjake, no u kojeg
su roditelji primijetili simptome polidipsije i poliurije unazad nekoliko godina uz brzo umaranje u naporu.
Rezultati: Prilikom prve hospitalizacije izmjerena tjelesna masa (TM) bila je 27,7 kg (1.c., Z score -2,55), tjelesna visina (TV) 131
cm (<1.c., Z score -2,79), a GFR 12 mL/min/1,73 m2. Temeljem opsežne obrade postavljena je dijagnoza KBB-a uz komplikacije
arterijske hipertenzije, acidoze, mineralno-koštane bolesti, anemije i niskog rasta te je započeto s odgovarajućim simptomatskim
i potpornim liječenjem. Genetičkom analizom je utvrđeno da je pacijent radilo složeni heterozigot za Alportov sindrom
tip 2. U veljači 2020. godine započeta je terapija rekombinantim humanim hormonom rasta, a u srpnju iste godine započeta je
kontinuirana peritonejska dijaliza (CAPD). Uz terapiju hormonom rasta i kasnije automatiziranu peritonejsku dijalizu (APD) u
veljači 2022. godine u pacijenta je izmjerena TM bila 49,5 kg (30.c., Z score -0,52), a TV 158 cm (11 c., Z score -1,21). U ožujku
2022. godine učinjena je transplantacija bubrega sa srodnog živoga donora uz nastavak multidisciplinskog praćenja.
Zaključak: Normalan rast i razvoj djece ovise o prehrani, hormonu rasta te kasnije spolnim hormonima. Zaostajanje u rastu
važan je simptom KBB-a. Redovitim praćenjem rasta prilikom sistematskih pregleda pravodobno se može zamijetiti odstupanje
i proširiti dijagnostička obrada. Uz adekvatan nutritivni i energetski unos u bolesnika s KBB-om važno je pravovremeno
započeti terapiju hormonom rasta kako bi se spriječilo znatno zaostajanje u rastu te što prije omogućilo primanje odraslog
bubrega u onih kod kojih je potrebna transplantacija. U manjeg broja bolesnika terapija hormonom rasta se nastavlja i nakon
transplantacije.
Ključne riječi
Hrčak ID:
295483
URI
Datum izdavanja:
28.10.2022.
Posjeta: 674 *