Izvorni znanstveni članak

ADVENT U LITURGIJI I NARODNOJ KULTURI HRVATA

Marko Dragić ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu

Sažetak

Nedjelja koja je najbliža svetkovini sv. Andrije (30. studenoga)
prva je nedjelja Adventa (Došašća). Četiri su nedjelje koje prethode
Božiću, a simboliziraju četiri tisućljeća od stvaranja svijeta do dolaska
Isusa Krista. To razdoblje karakteriziraju post, pobožnost, molitve,
mise (osobito zornice) te opća duhovna i tjelesna priprava za doček
najradosnijega kršćanskoga blagdana, Božića. U adventu se nisu
smjele održavati svadbe i veselja. Iznimka je bio blagdan Bezgrješno
začeće Blažene Djevice Marije. U adventu hrvatski katolici posebno
štuju blagdane: sv. Barbare, sv. Nikole, Bezgrješnoga začeća Blažene
Djevice Marije, sv. Lucije i sv. Tome. Uz te blagdane obavljaju se
određeni poslovi, primjerice, stavljanje pšenice u tanjur ili neku drugu
posudu kako bi narasla i u koju su se stavljale božićne svijeće ili je
bila uresom za Badnjak, Božić i Novu godinu.
Uz adventske blagdane vezuju se različita narodna vjerovanja
među kojima su najčešća o proricanju budućega ženika ili nevjeste.
Hrvatski je narod svece i svetice Božje opjevao usmenim lirskim
vjerskim pjesmama, a na Braču se za vrijeme adventa koledalo
imenjakinjama i imenjacima svetica i svetaca koji se slave u
adventskom razdoblju.

Ključne riječi

advent; liturgija; običaji; priprava za doček Božića; usmene lirske molitvene pjesme

Hrčak ID:

29615

URI

https://hrcak.srce.hr/29615

Datum izdavanja:

15.9.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.518 *