Izvorni znanstveni članak
Posjedovna struktura hrvatske poljoprivrede — limitirajući činitelj agrarne proizvodnje
Pavle Mihalj
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Posjedovna struktura jedan je od determinirajućih činitelja razvitka svake poljoprivrede, pa tako i hrvatske. Nedvojbeno je da će, dugoročno gledajući, posjedovna struktura odrediti smjer razvitka tržišno orijentirane hrvatske poljoprivrede. Proces izgradnje tržišnom gospodarstvu primjerene posjedovne strukture nije ni jednostavan, ni brz, a ponajmanje jeftin. Brza promjena posjedovne strukture nije moguća, ali ni preporučljiva. Današnja posjedovna struktura hrvatske poljoprivrede rezultat je stoljeća i pol povijesnog razvitka. Društveno-ekonomski i politički činitelji snažno su utjecali na proces formiranja posjedovne strukture. Danas Hrvatska ima “atomiziran” posjed od svega 2,9 ha. Prije jednog stoljeća prosječna veličina posjeda iznosila je 8 ha. Na proces usitnjavanja snažno je u drugoj Jugoslaviji utjecala agrarna reforma i kolonizacija, te zemljišni maksimum od 10 ha. Postojeću, vrlo nepovoljnu, strukturu treba u tranzicijskom razdoblju postupno prilagođavati obiteljskom gospodarstvu kao nositelju budućeg razvitka, koje će biti tržišno orijentirano, ekonomski efikasno i profitabilno.
Ključne riječi
Hrčak ID:
32243
URI
Datum izdavanja:
6.12.1998.
Posjeta: 2.490 *