Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.54070/hljk.31.2.1

Izazovi u procesuiranju i sankcioniranju govora mržnje

Aleksandar Maršavelski ; Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet *
Maja Munivrana ; Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet, Zagreb, Hrvatska *
Ines Sučić ; Institut Ivo Pilar

* Dopisni autor.


Puni tekst: hrvatski pdf 429 Kb

str. 279-306

preuzimanja: 439

citiraj


Sažetak

U radu autori analiziraju procesuiranje govora mržnje u Hrvatskoj prije svega kroz empirijsko istraživanje kaznenih i prekršajnih predmeta govora mržnje iz razdoblja od 2016. do 2021. godine prikupljenih u okviru projekta REASON. Pritom se analizira pravni okvir i pravosudna praksa te se daju preporuke za unaprjeđenje pravnih odgovora na govor mržnje kako kroz smjernice policiji i pravosudnim tijelima tako i kroz prijedloge de lege ferenda usmjerene na izmjene pravnog okvira. Iako je govor mržnje u Hrvatskoj obuhvaćen Kaznenim zakonom i nizom prekršajnih zakona, praksa pokazuje teškoće u procesuiranju tog fenomena, a važne izazove predstavlja dosljedno razgraničenje kaznenog djela i prekršaja te primjena učinkovitih sankcija. Istraživanje otkriva da sudovi u kaznenim predmetima najčešće izriču uvjetne osude, i to uvijek bez posebnih obveza, a u prekršajnim predmetima novčane kazne. Također, ovo je istraživanje obuhvatilo i karakteristike počinitelja i djela koja se analiziraju u radu. Rad također naglašava potrebu za dosljednijim tumačenjem zakona u vezi sa simbolima mržnje, posebno u kontekstu sportskih događanja. U skladu s praksom Europskog suda za ljudska prava, zatvorska kazna trebala bi biti rezervirana za najteže oblike govora mržnje, dok bi na blaže oblike trebalo primijeniti alternativne sankcije.

Ključne riječi

govor mržnje, javno poticanje na nasilje ili mržnju, prekršajni govor mržnje, simboli mržnje, sloboda izražavanja, sankcije

Hrčak ID:

328340

URI

https://hrcak.srce.hr/328340

Datum izdavanja:

4.12.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 902 *