Stručni rad
https://doi.org/10.63365/o.21.1
Uzroci i tijek Prvoga rimsko-ilirskog rata
Viktorija Cvitković
Sažetak
Prvi rimsko-ilirski rat trajao je od 229 g. pr. Kr. do 228 g. pr. Kr. te je predstavljao prvi prodor rimske vojske i mornarice istočno od Apeninskog poluotoka. Najvažniji povijesni izvori za razdoblje Prvoga rimsko-ilirskog rata su djela Polibija, Apijana i Kasija Diona. Nakon Agronove smrti na vlast dolazi Teuta, regentkinja koja vlada u ime maloljetnog sina Pinesa. Ušla je u povijest kao jedna od malobrojnih žena-vladarica te kao gubitnica s nadirućim Rimljanima. Kraljica Teuta dopustila je Ilirima gusarstvo pod pritiskom ilirskih poglavara. Rimski je senat uputio na Teutin dvor dvojicu poslanika, braću Gaja i Lucija Korunkanija, koji su od kraljice zatražili da Ilirima zabrani pljačkaške napade na tuđe brodove i prekine opsadu Isse. Međutim, kraljica je odvratila da svojim podanicima ne može zabraniti gusarenje. Dužnosnici kojima je Senat naredio pokretanje ekspedicije bili su konzuli Gnej Fulvije Centumal i Aulo Postumije. Prvi rimsko-ilirski rat završio je porazom Teute koja je zatražila mir. Neprijeporno je da je Teutino kraljevstvo primilo težak udarac. Ono je ubrzo preraslo u silu vrijednu uvažavanja. Rimska ga intervencija dijeli u tri dijela te je Rim uvijek spreman vratiti trupe koje je vrlo brzo odveo 228 g. pr. Kr.
Ključne riječi
Agron, gusarenje, Iliri, Prvi rimsko-ilirski rat, rimska vojska, Teuta
Hrčak ID:
343119
URI
Datum izdavanja:
28.11.2025.
Posjeta: 560 *