Skoči na glavni sadržaj

Esej

Rana rimska prisutnost na sjevernom Velebitu u ilirsko doba kroz odluku o pristupu pitkoj vodi

Vanja Zlatović


Puni tekst: hrvatski pdf 192 Kb

str. 87-96

preuzimanja: 82

citiraj


Sažetak

Pisani kamen, s graničnim kamenom u Stinici, predstavlja ključnu arheološku točku sjevernog Velebita, jer regulira (vjerojatno pravično) pristup pitkoj vodi na lokaciji Begovača. Početak aktivne rimske vlasti nad ovim prostorom, u doba ilirskih i predslavenskih zajednica, datira u 1. stoljeće nove ere. Rimska sudbena intervencija vidljiva je u Kosinju, gdje se ilirska plemena Ortoplina i slabijih Japoda spore oko uporabe izvora. Granice njihova teritorija ostaju djelomično nejasne jer su rekonstruirane na temelju oskudnih književnih izvora i rijetkih materijalnih tragova. Takva interpretativna nesigurnost u proučavanju odnosa među plemenima otvara prostor rimskoj arbitraži kao ključnom sredstvu stabilizacije. Rimski sud zasjeda izravno na izvoru i uklesava presudu u stijenu, potvrđujući pravo Ortoplina da, prolaskom Pisanog kamena, koriste Vrelo žive vode za sebe i stoku u dužini od 500 koraka. Rad istražuje značaj kontrole pitke vode kao presudnog čimbenika pri uspostavi sudske i upravne vlasti Rima među sjevernovelebitskim plemenima. Analizom Pisanog kamena i relevantne literature zaključuje se da je tek egzistencijalan i strateški važan prijepor – poput pristupa pitkoj vodi – mogao stvoriti praksu priznanja rimske arbitražne vlasti. Ovaj slučaj upućuje i na suvremeni oprez u gospodarenju resursima vode, koja je jednako vitalna danas kao i u antičko doba.

Ključne riječi

Pisani kamen, Ortoplini, Parentini, Vrelo žive vode, pitka voda, rimska sudbena vlast

Hrčak ID:

343121

URI

https://hrcak.srce.hr/343121

Datum izdavanja:

28.11.2025.

Posjeta: 217 *