Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.63.3.3
Odgovornost bez podrške: fenomenološko istraživanje hrvatskog akademskog sustava
Marija Brajdić Vuković
orcid.org/0000-0002-3619-9520
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska
Ivan Tranfić
orcid.org/0000-0002-9973-9272
; Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska
Marita Grubišić-Čabo
; The Productive Company Inc., Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu analiziramo paradoks „odgovornosti bez podrške“ u suvremenoj hrvatskoj
akademiji: istraživačima se nameće sve veća transparentnost, mjerljivost i očekivanje društvenog
učinka, dok se istodobno narušavaju kolegijalni i institucionalni uvjeti koji bi takvu odgovornost
trebali omogućiti. Teorijski okvir rada integrira tipologiju „jakih“ i „slabih“ istraživačko-
evaluacijskih sustava, analitičko razlikovanje evaluacijskih struktura koje omogućuju
nasuprot onima koje ograničavaju akademski rad te rasprave o pluralnim režimima vrednovanja
i epistemičkim životnim prostorima. Empirijska analiza temelji se na fenomenološkoj
interpretaciji 24 dubinska intervjua sa znanstvenicama i znanstvenicima iz prirodnih, tehničkih,
društvenih i biomedicinskih područja. Nalazi ukazuju na trostruku napetost: (1) između
unutarnje etike znanstvenog rada i vanjskih evaluacijskih zahtjeva, (2) između potrebe za
povjerenjem i logike nadzora te (3) između intrinzičnih znanstvenih vrijednosti i ekstrinzične
metrike. Odgovornost se pritom internalizira kao moralni imperativ s izraženom emocionalnom
cijenom (krivnja, iscrpljenost, ambivalencija), ali istodobno generira mikroprakse otpornosti
poput mentorstva, pedagoškog odnosa, suradnje i njegovanja znatiželje. Doprinos rada
je trojak: konceptualiziramo „odgovornost bez podrške“ kao dijagnostičku kategoriju moralne
ekonomije znanosti; povezujemo makrorazinu evaluacijskih politika s mikrorazinom iskustva
kroz pojam epistemičkih životnih prostora; te, na temelju interpretacije nalaza, raspravljamo
implikacije za novo podešavanje sustava vrednovanja (pluralizacija kriterija, administrativno
rasterećenje, institucionalizacija brige i stabilni kanali dijaloga). Ograničenja rada uključuju
kvalitativni, interpretativni dizajn i specifičnost reformskoga konteksta, no analitička prenosivost
nalaza je visoka, a identificirani obrasci prepoznatljivi i u drugim „jakim“ evaluacijskim
režimima.
Ključne riječi
akademska odgovornost; znanstveni režimi vrednovanja; evaluacijski pritisci; moralna ekonomija znanosti; fenomenološka analiza
Hrčak ID:
344791
URI
Datum izdavanja:
27.1.2026.
Posjeta: 661 *