Pregledni rad
KULTURNO ZNAČENJE BUGARŠĆICE U DJELIMA VLADIMIRA NAZORA
Sanja Franković
orcid.org/0000-0002-2086-8419
; Labin
Sažetak
Rad razmatra prisutnost bugaršćice u književnom opusu Vladimira Nazora. Služeći se poetičkim modelom bugaršćice, Nazor je stvorio vlastite pjesme. Objavljivao ih je u samostalnom obliku (Ban Dragonja, Galiotova pesan), ali i uklopljene u epove (Živana, Utva zlatokrila) i pripovijetke (Veli Jože, Stoimena, Halugica). Nazorova je bugaršćica povezana sa žaljenjem za “zlatnim vremenima” nacionalne slobode i blagostanja (sadržajna razina), odražava bliskost s drevnom poljodjelskom kulturom (društvena razina), prisutna je u njoj svijest o nedostatku nacionalne zrelosti (etička razina), jezična razina njeguje baštinu konzervativnoga čakavskoga narječja ili štokavskoga “govorenja na narodnu”, a na kulturnoj razini uporaba poetičkog modela bugaršćice povezuje Nazorova djela s usmenoknjiževnom hrvatskom baštinom. U kontekstu Nazorovih djela bugaršćica ima dvije kulturne dimenzije: javlja se kao metonimija hrvatskoga nacionalnog duha i povijesnih početaka ili je povezana sa slavenskim mitskim svijetom (kao kozmogonijska pjesma).
Ključne riječi
bugaršćica; Nazor; nacionalna prošlost; mitološka baština; secesijska stilizacija; neoromantizam
Hrčak ID:
75100
URI
Datum izdavanja:
20.12.2011.
Posjeta: 4.367 *