Izvorni znanstveni članak
Pojam 'stvaranja' u crkvi bosanko-humskih krstjana
Franjo Šanjek
; Katolički Bogoslovni fakultet, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Crkva bosansko-humskih krstjana približno odgovara ustroju srednjovjekovnih evangeličkih bratstava i umjerenih katara dualističkog pogleda na svijet.
Krstjani i krstjanice heterodoksne Crkve bosanske imaju svoje 'savršene' predstavnike, »prave krstjane i prave krst janice (...) koji su prave vjere apostolske«, obične vjernike ili »krstjane i krst janice koji grijeha ne ljube« i pristaše koji ih podržavaju u nadi da će se jednoga dana priključiti zajedništvu krstjana.
Stvaranje svijeta i čovjeka jedno je od temeljnih pitanja u filozofskom i teološkom promišljanju bosansko-humskih krstjana. Latinska i hrvatska vrela katoličke provenijencije sljedbenicima heterodoksne Crkve bosanske pripisuju vjeru u dva počela. Stvaranje duhovnog svijeta i nevidljivih stvari pripada prvom počelu, koje je - prema učenju krstjana – jedini i pravi Bog. Tlo ne potječe od tog dobrog Boga, nego od đavla, Sotone ili Satanaela, od kojega su i sve vidljive stvari u ovom propadljivom i zlu podložnom svijetu.
Bosansko-humski krst jani nikako nisu mogli pomiriti pojam dobrog Boga sa stvaranjem materijalnog svijeta, koji je po sebi raspadljiv i u kojem prevladava zlo i bijeda. U krstjanskom poimanju ljudske su duše zapravo anđeli, stvorenja dobrog Boga, koje je Lucifer zaveo i prisilio na boravak u ljudskom tijelu. Preoblikovani u ljudske duše, anđeli mogu biti otkupljeni jedino primanjem 'duhovnog' krštenja u Crkvi bosanskoj. za ove i slične tvrdnje katoličkih hereziologa i polemičara teško je, međutim, naći uporište u sačuvanim spisima krstjanske provenijencije.
Dvije vrste izvora tumače pojam stvaranja u bosansko-humskih krstjana. Posredno o tome govore latinski autori opisujući vjersko učenje talijanskih katara 'slavonskog reda'; anonimni spis De haeresi catharorum in Lombardia, Salvo Burce (Liber supra stella), Moneta iz Cremone (Adversus eatharos et valdenses), Rajner Sacconi (Summa de catharis et leonistis), Anselmo Aleksandrijski (Tractatus de haereticis) i izjave optuženih pred inkvizicijskim sudom. Neposredno o kozmogoniji krstjana govori pisac Rasprave između rimskog kršćanina i bosanskog patarena (oko 1250), spisi Interrogatio Iohannis (13. st.) i Početie svieta (13. st.), popis zabluda bosanskih krivovjeraca iz 14. stoljeća, danas izgubljeni Dialogus contra manichaeos in Bosnia franjevca lakova Markijkog (1432-1437) i Symbolum pro informatione manichaeorum regni Bosnae Juana Thrquemade (1461).
Ključne riječi
Hrčak ID:
81986
URI
Datum izdavanja:
4.12.1995.
Posjeta: 2.239 *