Stručni rad
Kazneni postupak prema srednjovjekovnom statutarnom pravu Dubrovačke Republike
Pavao Krmpotić
Sažetak
Statutarno kazneno pravo u Europi je bilo primjenjivano u razdoblju srednjeg vijeka, a obilježavao ga je partikularizam, tj. važenje propisa lokalnih zajednica samo na njihovu području. Dalmatinski su gradovi u statutima po uzoru na talijanske gradove uređivali javnopravne odnose (organizaciju vlasti, utvrđivanje kaznenih djela, uređivanje sudskog postupka), te privatnopravne odnose (posvećene osobnom, stvarnom, obiteljskom, obveznom i nasljednom pravu). Izvršna vlast nije bila odvojena od sudske. Kazneni postupak se prema dalmatinskim statutima može okarakterizirati kao prijelazni kazneni postupak s akuzatornog na inkvizitorni s naglašenim akuzatornim elementima, a temeljio se na normativnim zbirkama i sudskoj praksi. Slavenski utjecaj na kazneni postupak očitovao se u postojanju kolektivne odgovornosti, primjeni vražde, te značajnoj ulozi prisege koja je obvezivala svjedoke na iskazivanje istine u postupku. Prema Dubrovačkom statutu, pokretanje kaznenog postupka vršilo se po službenoj dužnosti (ex officio) ili privatnom tužbom. Sud je u potpunosti upravljao kaznenim postupkom, a optuženik je bio u pasivnom položaju. Iako je prema zakonskoj dokaznoj teoriji sud bio vezan za statutarne odredbe o broju i kvaliteti dokaza, sudska praksa nije se strogo držala svih pravila. Primjena torture je za razliku od europskih gradova bila rijetka, a koristila se samo za rješavanje teških delikata. Postojale su tri moguće presude: osuđujuća i oslobađajuća presuda, te za razliku od drugih dalmatinskih gradova, i tzv. puštanje ispod suđenja. U slučaju neupuštanja optuženika u kazneni postupak, donosila se osuđujuća osuda (presuda iz ogluhe). Postojala je mogućnost pomilovanja i pokretanja drugostupanjskog postupka, te dvije vrste imuniteta: pravo azila i pravo slobodnog prolaza.
U vrijeme masovnog progona čarobnjaka i vještica u Europi, kazneni procesi protiv čarobnjaka u Dubrovniku nisu bili česti. U sudovanju sa strancima važna je bila uloga stanka, kao suda za rješavanje sporova između Dubrovčana i stranaca.
Ključne riječi
srednji vijek; dalmatinsko statutarno pravo; kazneni postupak; Dubrovačka Republika
Hrčak ID:
8557
URI
Datum izdavanja:
19.12.2006.
Posjeta: 6.644 *