Stručni rad
Krajobrazno uređenje i zaštita ruralnog okoliša starokršćanske crkve Srima-Prižba kod Šibenika s posebnim osvrtom na gastronomske vrijednosti u svrhu turističke valorizacije
Boris Dorbić
; Agromax, Šibenik, Hrvatska
Nikolina Gaćina
; Veleučilište u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska
Marija Krnčević
; Muzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, Šibenik, Hrvatska
Željko Krnčević
; Muzej grada Šibenika, Gradska vrata 3, Šibenik, Hrvatska
Melita Srpak
; Varaždinska županija, Mali Plac 1a, Varaždin, Hrvatska
Sažetak
Srimski poluotok smješten je na jugozapadnom dijelu Šibensko-kninske županije. Cjelokupno područje zbog obilja kulturnih, krajobraznih i prirodnih vrijednosti treba s posebnom pažnjom i ljubavlju vrednovati, te valorizirati za buduće generacije. Na položaju Srima-Prižba kod Šibenika istražen je i konzerviran kompleks starokršćanske sakralne arhitekture, jedan od značajnijih na cijeloj istočnoj obali Jadrana. Radi se o dvojnoj bazilici, koja se sastoji od dva objekta nastala u različitom vremenu, a datiraju iz VI. st. poslije Krista. Svaka je crkva zasebna građevina u čijem se centralnom dijelu nalazi lađa sa svetištem, uokolo koje su pastoforija. Svakako je značajno i otkriće baptisterija (krstionice) u sklopu sjeverne crkve, a unutar kojega je krsni zdenac u obliku latinskog križa. Interesima i stremljenjima za očuvanje ruralnih sredina kroz održivi razvoj posljednjih desetljeća uređenje i zaštita vrijednih krajobraza, osim svojih estetskih i ekoloških vrijednosti, pruža i ekonomsku valorizaciju kroz turizam na različite načine. U radu će se kroz izradu mjera za očuvanje i oblikovanje krajobraznog prostora prikazati mogućnosti turističke valorizacije objekta i okoliša na održiv i prihvatljiv način. Budući da je krajobraz stoljećima bio nedjeljiv od starine, kroz idejni krajobrazni projekt dat će se preneseno stanje arhitekture tadašnjeg vremena, vodeći naravno pri tom računa i o bilju. S posebnim osvrtom na jednostavnost u dizajnu staro-kršćanske arhitektonsko-krajobrazne forme, dizajnirat će se uz postojeće bilje i novi dijelovi hortikulturnog ruralnog krajobraza, kao npr. gredice s autohtonim aromatičnim, ljekovitim i medonosnim biljem (lavanda, kadulja, smilje, pucalina, ružmarin, buhač i sl.), stabla poput maslina, čempresa, česvina, lemprika i sl. Radi obogaćivanja turističke ponude kraja dat će se naglasak gastronomiji iz navedenog razdoblja, s posebnim osvrtom na nutritivne vrijednosti.
Ključne riječi
starokršćanska crkva; krajobrazna arhitektura; okoliš; gastronomija; turizam
Hrčak ID:
95816
URI
Datum izdavanja:
27.12.2012.
Posjeta: 2.422 *