Izvorni znanstveni članak

Skepticizam, eksternalizam i prediktivna dimenzija znanja

Živan Lazović ; Department of Philosophy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia

Sažetak

Filozofski skepticizam dovodi u pitanje naše svakodnevne tvrdnje da nešto znamo ističući da nismo u stanju isključiti mogućnosti pogreške sadržane u dobro poznatim skeptičkim alternativama (npr. hipotezi mozga u staklenci). Da bih objasnio kako se možemo oduprijeti tome skeptičkom izazovu, najprije uspoređujem filozofsku i svakodnevnu sumnju. Ukazujem na to da se one ne razlikuju s obzirom na način na koji nastoje potkopati tvrdnje da nešto znamo, nego u obilježjima alternativa na koje se pozivaju. U svakodnevnim kontekstima filozofsko-skeptičke alternative ne bi ni trebalo smatrati relevantnima, budući da su sasvim uopćene i nisu poduprte nikakvom naznakom da bi u danim okolnostima uistinu mogle biti aktualizirane. Budući da se ta činjenica ne tiče istinitosti, nego tvrdljivosti naših spoznajnih tvrdnji, pokazujem da dok je naša evidencijska osnova za njihovu tvrdljivost internalistička, njihova istinitost ovisi o određenim pretpostavkama koje se tiču uzročne povijesti naših vjerovanja, pouzdanosti naših spoznajnih sposobnosti, uspjeha u identificiranju i isključivanju relevantnih alternativa itd. U svakodnevnim pripisivanjima znanja te pretpostavke funkcioniraju kao eksternalistički preduvjeti, tako da nešto možemo znati samo ako su one točne a da pritom čak i ne moramo znati jesu li točne. Naposljetku, ističem implicitnu prediktivnu dimenziju naših spoznajnih tvrdnji koja je konsistentna s njihovom pogrešivošću: kada s pravom tvrdimo da nešto znamo, tada ne impliciramo nemogućnost da smo pogriješili, nego smatramo da nismo u krivu i da nikakvi neočekivani budući događaji neće pokazati da smo u krivu.

Ključne riječi

Eksternalizam; skepticizam; skeptičke alternative; znanje

Hrčak ID:

74462

URI

https://hrcak.srce.hr/74462

Datum izdavanja:

30.11.2011.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.306 *