Izvorni znanstveni članak

Uloga starješine svatova kod Bunjevaca

Milana Černelić ; Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Sažetak

U uvodnom dijelu izlaganja određuje se regionalni okvir unutar kojega se Bunjevci razmatraju i postavlja se znamo šire nego što je to učinio J. Erdeljanović, koji je prvi utvrdio regionalne okvire za tri bunjevačka ogranka. Razlozi tome su slijedeći. Bunjevci su etnička skupina čije porijeklo još uvijek nije razjašnjeno i pored brojnih pokušaja analize i tumačenja. Pored loga, u nekih je bunjevačkih ogranaka jasno izražena svijest o vlastitom etničkom identitetu (podunavski i primorski Bunjevci), dok u drugih te svijesti nema ili ona nije dovoljno jasno izražena (lički i dalmatinski Bunjevci). Sloga glavni kriterij pri proučavanju Bunjevaca treba da budu kulturni elementi kojih će analiza objektivnije i pouzdanije rasvjetliti problematiku porijekla i povijesnog razvoja ove etničke skupine u uvjetima etničkih i kulturnih preplitanja i prožimanja na južnoslavenskom tlu (vidi kartu s označenim regijama relevantnim za proučavanje bunjevačkih običaja).
Ulogu starješine svatova kod Bunjevaca mogu imali tri svatovska časnika: stari svat, kum i staćel. Analizom ove uloge tih triju svatovskih časnika dolazimo do određenih rezultata. Stari svat je jedan od glavnih nositelja te uloge u južnoslavenskim svadbenim običajima. Ta je uloga starog svata i u širem potencijalno izvorišnom bunjevačkom prostoru znatnog raširenja, a potvrđena je i na području primorsko-ličkih Bunjevaca (Gorski kotar, Hrvatsko primorje i Lika). U podunavskih Bunjevaca stari svat nema ulogu starješine svatova, njegova je uloga više marginalna i bez preciznih pokazatelja određene istaknutije uloge.
U podunavskih Bunjevaca ulogu starješine svatova dijele ravnomjerno dva druga svatovska časnika: kum i staćela. Ta dva svatovska časnika potvrđena su i u ostalim regijama u istim ulogama, osobito izraženo u gorsko-kotarsko-primorsko-ličkom prostoru s prevagom kuma u loj ulozi, što ukazuje na stanovite podudarnosti kod primorsko-ličkih i podunavskih Bunjevaca u vezi s ovom ulogom.
Postojeća tendencija da kum ili rjeđe slačel bude starješina svatova u dva bunjevačka ogranka, a da ta pojava nije nepoznata ni u području njihove potencijalne postojbine, ukazuje da bi korijene tim ulogama trebalo tražili u njihovoj postojbini gdje u širem prostoru takvu ulogu ima stari svat. Na lim je prostorima ova uloga kuma (dijelom i staćela) potisnuta pred jačim starim svatom, da bi se kod druga dva bunjevačka ogranka održala i još više razvila. Kum i staćela u podunavskih Bunjevaca očito imaju važniju ulogu od starog svata. Čini se da ta konstatacija vrijedi i za primorsko-ličke Bunjevce uz naznaku daje na ovom prostoru i stari svat ravnomjerno starješina svatova.

Ključne riječi

starješina svatova; Bunjevci; svatovi; svatovski časnici

Hrčak ID:

75772

URI

https://hrcak.srce.hr/75772

Datum izdavanja:

22.6.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.785 *