Izvorni znanstveni članak
“Kolomanova renesansa u sjeverozapadnoj Hrvatskoj – nezavršeni projekt”
Danko Dujmović
orcid.org/0000-0003-4688-8490
; School of Arts and Sciences University of Rijeka
Vjekoslav Jukić
; School of Arts and Sciences University of Rijeka
Sažetak
Na prvi se pogled čini da u 1 2. stoljeću u kontinentalnoj Hrvatskoj nije bilo značajnijih umjetničkih ostvarenja. Nekoliko zanimljivih primjera iz istočne Slavonije, međutim (poput pilastra s prikazom Agnus Dei iz Iloka ili dvije baze iz Nuštra), svjedoče o postojanju velikih graditeljskih projekata. To potvrđuju i ostaci benediktinske opatije u Rudini u središnjoj Slavoniji. U zapadnom dijelu kontinentalne Hrvatske nema gotovo ništa iz 1 2. stoljeća, unatoč činjenici da je u to vrijeme građena romanička katedrala u Zagrebu. Prva polovica 1 3. stoljeća iznenađuje intenzitetom graditeljskih i političkih aktivnosti u tim krajevima, ponajprije povezanim s dvojicom značajnih ljudi tog vremena, hercegom Kolomanom i zagrebačkim biskupom Stjepanom II. Ta lokalna mini renesansa bila je odjek težnji koje su započeli kralj Bela III. i ostrogonski nadbiskup Hiob svojim projektima u Esztergomu (Ostrogonu) i čitavoj zemlji. Započela je dolaskom templara i cistercita i gradnjom njihovih samostana u Gori (oko 1 200.) i Topuskom (prva četvrtina 1 3. st.), gdje se mogu prepoznati tadašnji međunarodni utjecaji koji su dolazili iz kraljevskih radionica. Glavna ostvarenja dvojca Koloman–Stjepan su novoosnovani grad Čazma s nekoliko crkava (danas je jedino djelomično očuvana Sv. Marija Magdalena) i kapela na Medvedgradu gdje su vidljivi elementi koje možemo povezati s tadašnjim trendovima u središnjoj Europi, a koji su strujali iz Francuske kao pomalo zakasnjeli odjek »renesanse 1 2. stoljeća«. Takav trend zacijelo je obilježio i druge spomenike koje bismo mogli povezati s biskupom Stjepanom, tim »velikim graditeljem crkava«, kako ga naziva gorički arhiđakon Ivan. Osim samostanske crkve u Ivaniću koju spominju izvori, čije tragove još uvijek nismo otkrili, mogli bismo spomenuti crkve sv. Ivana Krstitelja u Sv. Ivanu Zelini, sv. Marka u Vinici, sv. Petra u Novom Mjestu Zelinskom i sv. Martina u Varaždinskim Toplicama; skulpturalni elementi nađeni u tim crkvama pokazuju srodnost i bliskost izraza koji se javlja u vrijeme «kolomanske renesanse» u našim krajevima. Graditeljsko–umjetnička djelatnost hercega Kolomana i biskupa Stjepana II. imala je i političku pozadinu – naime pokušaj da se formira nova metropolija u južnom dijelu zemalja Krune sv. Stjepana, i to tako da se sjedište nadbiskupije iz Splita prenese u Zagreb ili možda u Čazmu. Ta je zamisao bila popraćena i osnutkom novih biskupija na južnoj granici koje su trebale zaustaviti širenje hereze u Bosni i osigurati ingerencije ugarskoga kralja u tom području. Tako konsolidiranu i stabiliziranu zemlju herceg Koloman je namjeravao u potpunosti prepustiti zagrebačkom (nad)biskupu Stjepanu II. kako bi on sam mogao urediti prilike u Galiciji, pokrajini čiji je naslovni kralj bio još od 1 217. godine. Tek što se zamisao počela ostvarivati u prepisci s papom Grgurom IX. i pregovorima sa splitskim nadbiskupom Guncelom, Tatari su svojom provalom i pustošenjem zaustavili projekt, a smrt hercega Kolomana, nadbiskupa Guncela i pape Inocenta IV. godine 1242. zauvijek ga je prekinula.
Ključne riječi
Hrvatska; Stjepan II.; herceg Koloman; romanička umjetnosti i arhitektura
Hrčak ID:
81175
URI
Datum izdavanja:
16.12.2010.
Posjeta: 2.802 *