Acta clinica Croatica, Vol. 50 No. 4, 2011.
Izvorni znanstveni članak
Postnatalna procjena i ishod u dojenčadi s antenatalnom hidronefrozom
Bernardica Valent-Morić
Tamara Žigman
Martin Ćuk
Orjena Žaja-Franulović
Maša Malenica
Sažetak
Cilj rada bio je istražiti ishod u dojenčadi kod kojih je na fetalnom ultrazvuku (UZ) nađena hidronefroza. Cilj nam je, također, bio ustanoviti postoji li značajna korelacija između anteriorno-posteriornog promjera bubrežne nakapnice (anterior posterior pelvic diameter, APPD) i nađenih anomalija mokraćnog sustava. Retrospektivno smo analizirali podatke za 145 dojenčadi prikupljene od siječnja 2000. do svibnja 2010. godine. Kriteriji za uključivanje u studiju bili su: APPD ≥5 mm na prenatalnom UZ nakon 20. tjedna gestacije, najmanje 6 mjeseci praćenja i najmanje 2 postnatalna UZ. U većine dojenčadi načinjena je dinamička scintigrafija bubrega (n=140; 96,6%) i mikcijska cistouretrografija (n=141; 97,2%). Od 145 dojenčadi, 77 (53,1%) ih je imalo idiopatsku ili prolaznu hidronefrozu. Druga najčešća dijagnoza bila je vezikoureteralni refluks nađen u 21 (14,4%) dojenčeta, a treća stenoza pijeloureteralnog ušća bez značajnog oštećenja bubrežne funkcije ustanovljena u 18 (12,4%) djece. Relativni rizik za značajnu urološku anomaliju prema stupnju antenatalne hidronefroze (ANH) bio je 21,25 (95% CI: 2,95-156,49) za tešku ANH, 1,57 (95% CI: 0,94-2,62) za umjerenu ANH i 0,47 (95% CI: 0,33-0,66) za blagu ANH. Rizik za anomaliju mokraćnih putova bio je proporcionalan rastućem stupnju hidronefroze. U 19 od 145 (13,2%) dojenčadi bio je potreban hitan kirurški zahvat. Ovi podaci podupiru važnost otkrivanja antenatalne hidronefroze, kao i potrebu kontinuiranog postnatalnog praćenja ove dojenčadi.
Ključne riječi
Hidronefroza; Dojenče; Prenatalna dijagnoza; Postnatalna dijagnoza
Hrčak ID:
84467
URI
Datum izdavanja:
14.12.2011.
Posjeta: 2.560 *