Izvorni znanstveni članak
Komercijalni interes i profesionalna etika u ljekarnikovom djelovanju: socijalno-refleksivni pristup
Živka Juričić
orcid.org/0000-0002-4532-9673
; Farmaceutsko-biokemijski fakultet A. Kovačića 1 10 000 Zagreb
Sažetak
Sve češće primjere neetičke prodaje lijekova javnost i socijalne znanosti poentiraju pitanjem: jesu li ljekarnici zdravstveni profesionalci ili puki prodavači lijekova? Za razliku od metafizičke, apstraktno stilizirane predstave o potpunoj i trajnoj (ne)usklađenosti komercijalnog interesa i profesionalne etike, koju ovako binarno dihotomna formulacija pitanja implicira, u radu se koristi socijalno-refleksivni pristup koji profesije određuje skupinom stručnjaka koje imaju „dvojni karakter koji uključuje i pružanje usluga i korištenja znanja i moći u svrhu ekonomske zarade“. Ne dovodeći u pitanje integritet atributivne teorije profesija, to jest njezinu temeljnu tezu o tome da komercijalni interes i profesionalna etika predstavljaju dvije oštro suprotstavljene logike, socijalno-refleksivni pristup distinktivnu karakteristiku profesija u odnosu na druga zanimanja nalazi, prije svega, u stupnju ili kvantitativnim udjelima komercijalnog interesa i profesionalne etike. Revizija, odnosno nova diskurzivna dimenzija atributivne teorije sadrži još jedan bitan dodatak: proporcija, odnosno konstelacija dviju oprečnih logika nije fiksna, već promjenjiva – ako se za to steknu društveni uvjeti, komercijalni interes ima za cilj potisnuti profesionalnu etiku.
Uz pomoć jedne pozajmice iz literature o tome što uvijek biva kada su ljekarnicima svijet i zakoni „prijateljski“, dolazi se do zaključka da glavne razloge zbog kojih današnji ljekarnici sve više svoje partikularne ciljeve ostvaruju nauštrb interesa pacijenata valja tražiti u zakonu koji dozvoljava da se lijekovi slobodno prodaju/kupuju.
Socijalno-refleksivni pristup uzima, dakle, u obzir utjecaj „velikih objektivizacija“, to jest države, odnosno zakona koje ona donosi, na ljekarnikovo sveukupno djelovanje.
Riječ je o zakonu koji ljekarnike postavlja u posve novo ekonomsko okruženje u kojem je komercijalni, partikularni, a ne opći interes od primarnog značaja. Sustav nagrađivanja ljekarnika (ne za usluge koje pruža, već za proizvode koje prodaje) i komercijalizacija lijekova (pretvaranje lijekova u običnu robu) dovodi do „smanjivanja kako neposredne brige o pacijentu tako i razine socijalnih i etičkih standarda ljekarnikovog djelovanja“.
Ključne riječi
atributivna teorija profesija; deregulacija tržišta lijekova; komercijalni interes; ljekarnička etika; ljekarnička profesija; ljekarnikov laksizam; regulacija tržišta lijekova
Hrčak ID:
100336
URI
Datum izdavanja:
14.4.2013.
Posjeta: 2.951 *