Skoči na glavni sadržaj

Rasprave Instituta za hrvatski jezik, Vol. 39 No. 2, 2013.

Izvorni znanstveni članak

Raspoređivanje suznačnih riječi

Ivo Pranjković orcid id orcid.org/0000-0002-0378-3368 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 175 Kb

str. 593-602

preuzimanja: 2.297

citiraj

Sažetak

U prilogu je riječ o raspoređivanju suznačnih riječi, i to zamjenica i priloga (upitnih i odnosnih), čestica i veznika, u rečenicama ili surečenicama. To su riječi koje služe za povezivanje surečenica u sastavu nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica (konjunktori i subjunktori) ili za povezivanje rečenica na razini teksta (konektori), za izražavanje raznolikih modalnih značenja, za označavanje upitnosti, za isticanje, za poticanje, za nijekanje i sl. Takve se riječi dijele u dvije skupine s obzirom na to mogu li funkcionirati i kao članovi rečeničnoga ustrojstva (zamjeničke riječi) ili ne mogu (ostala vezna sredstva i čestice). Riječi iz ove druge skupine mogle bi se (bar sa sintaktičkoga stajališta) nazvati suznačnima u užem smislu. Osobita će se pozornost posvetiti raspoređivanju suznačnih riječi ili spojeva koji, čiji, i, ni, niti, a, ali, ili, što, samo što, da, zar, zar da, kao da. Bit će također riječi i o raspoređivanju suznačnih (zamjeničkih) riječi u situacijama u kojima te riječi dolaze u funkcijama koje međusobno kolidiraju, npr. u funkciji subjunktora i u funkciji nesročnoga atributa, npr. To su pravila primjena kojih zahtijeva punu koncentraciju. odnosno To su pravila kojih primjena zahtijeva punu koncentraciju.

Ključne riječi

red riječi; suznačne riječi; zamjenice; prilozi; čestice; veznici

Hrčak ID:

117896

URI

https://hrcak.srce.hr/117896

Datum izdavanja:

18.3.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.672 *