Izvorni znanstveni članak
Tradicijski sadržaji u Ardalićevu i Araličinu djelu
Ivan Bošković
Sažetak
Osim kao istaknuto ime književne suvremenosti, Aralicu recipiraju i kao “Homera iz Promine”, a samo djelo nerijetko kao svojevrsnu Odiseju Dalmatinske zagore”. Dio takvih atribucija valja potražiti u činjenici da povijest i suvremenost zagorske Dalmacije, sa svim oblicima njezine materijalne i duhovne kulture, nigdje nije našla tako dubok i rječit književni izraz kao što je to u njegovim knjigama. Na pozadini povijesne zbiljemkoju tematizira, u Araličinim knjigama progovara i živi povijest jednoga kraja, ona braudelovska povijest ispod stola za koju nije bilo mjesto u velikim herbarijima. Povijest
je to koja se hrani čovjekovom svakodnevicom, običajima, navikama, gradnjama, pjesmama i guslama, riječima pripovjedača, u kletvama, osvetama…; Povijest koja svoje trajanje zahvaljuje čovjekovoj borbi za održanje, vremenskim nedaćama i zadatostima. Po navedenim odrednicama Araličino djelo, slično djelima pisaca poniklih iz bliskog ili
sličnoga miljea (Božić, Raos, Jelić…), predstavlja riznicu podataka o kraju i nepresušni je folklorni i tradicijski bunar. Navedena Araličina građa, držim, djelatno korespondira s nekim sadržajima što ih
tematizira Ardalićeva knjiga Bukovica, narodni život i običaji. Nastala na poticaj Odbora za narodni život i običaje JAZU 90-ih godina 19. stoljeća, Ardalićeva knjiga naime opisuje život i običaje bukovičkog kraja na temelju upitnika što ga je 1897. Antun Radić sastavio i
odaslao sa željom očuvanja i spašavanja autentične tradicijske narodne/pučke kulture. U radu je naglasak na onim sadržajima tradicijske kulture ugrađenima u Araličinu književnost, uvijek sa sviješću da tradicija, u širokom spektru njezinih sadržaja i oblika,
nije “tek niz sentimentalnih reminiscencija, nego živ organizam u kojem prošlost i sadašnjost čine cjelinu”.
Ključne riječi
Aralica; tradicijska i folklorna riznica; povijest kraja; Ardalić
Hrčak ID:
118060
URI
Datum izdavanja:
8.5.2012.
Posjeta: 2.245 *